Mogu li se europske države oduprijeti zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa da prihvate oko 800 boraca takozvane Islamske države uhvaćenih u Siriji?
Kako tretirati njihove supruge i udovice, koje same ili s djecom traže povratak u svoje matične zemlje? Hoće li Europu preplaviti džihadisti? Nosi li predstojeće razdoblje novu eskalaciju terorizma? Trebaju li europske države dopustiti povratak boraca tzv. Islamske države i njihovih obitelji? To su neka od pitanja na koja su pokušali dobiti odgovore u emisiji “Otvoreno” HRT-a.
Gostovali su posebni savjetnik ministra unutarnjih poslova Filip Dragović, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta u Velikoj Gorici Marinko Ogorec, komentator HRT-a Tihomir Vinković te novinar Jutarnjeg lista Željko Trkanjec.
Već se dulje vrijeme govori da je takozvana Islamska država pred slomom, a to potvrđuju i posljednji podaci s terena.
– Slom je zapravo prava riječ. Vode se posljednje operacije protiv 500-tinjak džihadista koji se nalaze na istoku Sirije kod granice s Irakom, a radi se o pokrajini Deir ez-Zor. Teritorijalno, Islamska država bi trebala nestati. Kalifat je u jednom trenutku imao teritorij veći od Velike Britanije na kojem je bilo više od deset milijuna ljudi. S druge strane Islamska država živi u Indoneziji, Filipinima, u zapadnoj Africi. Ona se i dalje širi, objašnjava Željko Trkanjec.
Pred nama su veliki problemi u Siriji, čak možda i veći nego u ratno doba. Tu je pitanje izgradnje porušene zemlje, humanitarni problemi te problem veliki naraštaj terorizma. Po Europi i po svijetu porast će teroristički napadi, jer će sada naći nove moduse, priključiti se drugim terorističkim organizacijama, pojašnjava stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec.
– Ne očekujem tako brzu stabilizaciju toga prostora, dodaje.
Pitanje je i što će SAD napraviti po pitanju Sirije.
– Amerikanci tamo službeno nisu izveli intervenciju za razliku od Rusije i Irana. Oni su bili više prisutni na dijelu gdje su Kurdi te granica s Turskom. Oni su tamo došli “završiti posao”. Naravno da će SAD zadržati tamo posebne postrojbe. Temeljni problem je oni koji su već ovdje, a ne toliko ovi koji će se vratiti. Ti koji se vraćaju, za njih se zna tko su, pojašnjava komentator HRT-a Tihomir Vinković.
Otprilike 1500 do 5000 ljudi koji su se borili, već su se vratili u Europu. Što znamo o njima?
– Svaka država ima sigurnosne agencije koje dijelom nadziru tu situaciju. No, oni se ne mogu kontrolirati 24 sata dnevno. Vi zapravo za dobar dio ljudi ne znate da su bili tamo, dodaje Filip Dragović, savjetnik ministra Davora Božinovića.
Mogu li se europske države oduprijeti zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa da prihvate oko 800 boraca takozvane Islamske države uhvaćenih u Siriji?
– Sve bi ih zemlje trebale primiti, osim ako se oformi sud u Iraku ili Siriji gdje bi se sudilo tim ljudima, ako dakle imaju državljanstvo zemalja Europske unije. Posebno žene i djecu će morati primiti, kaže Tihomir Vinković.
– Trump svašta govori, a službe često zanemaruju njegove tvitove. Ne stoji njegova ideja da će ih pustiti jer postaju prijetnja. Mogu u Afganistan itd., neće oni tako lako do Europe, smatra Trkanjec dodajući da su sve terorističke napade u Europi izvodili “domaći” koji su živjeli na tom području, a ne oni koji su došli s ratišta na Bliskom istoku.
– Postavlja se pitanje je li moguće borce deradikalizirati jer će se oni prije ili kasnije naći na slobodu. Nijemci tvrde da je to kod nekih moguće jer su razočarani onime što su doživjeli na ratištu, kaže Trkanjec dodajući da se će oni sigurno biti pod prismotrom.
Filip Dragović postavlja i pitanje hoće li društva prihvatiti “rehabilitirane borce” Islamske države.
– EUROPOL i Interpol imaju pune baze podataka, na sigurnosnom polju je puno napravljeno, ali je ovo pitanje šire od sigurnosnog.
Što se tiče susjedne BiH, petorica Afganistanaca su uhićeni, a povezani su s međunarodnim terorizmom.
– Trebamo vidjeti o kakvoj se povezanosti radi, pretpostavljam da je tu bila jaka međunarodna suradnja. Nije jasno s kojom terorističkom organizacijom su povezani i o kakvim se djelima radi, dodaje Dragović.
BiH jako dobro rješava pitanje terorizma, a zbog uloge islamske zajednice u tom društvu, za razliku od zapadne Europe gdje islamski centri nisu pod kontrolom država.
– Važno je spomenuti zakon koji je donijela Austro-Ugarska 1916. godine kada je islam postao službena religija u BiH. Ne postoji suživot, već život te zajednice. Islamska zajednica u BiH i Hrvatskoj je odigrala ogromnu ulogu da se pokušaji radikalizacije maksimalno minoriziraju, zaključuje Željko Trkanjec.