Premda tvrdi da je utrka za predsjednicu Republike ni najmanje ne zanima, bivša šefica Povjerenstva za spriječavanje sukoba interesa Dalija Orešković ostavlja posve suprotan dojam, jer u svojim sve intenzivnijim javnim nastupima ne bira riječi kada progovara o šefici države Kolindi Grabar-Kitarović. U svojem posljednjem istupu Orešković je doslovno prešla granicu, jer stajališta o društveno političkoj sceni u našoj zemlmji iznijela je za Radio Sarajevo, gdje se ponovno dotakla koga drugog doli hrvatske predsjednice, demantirajući svoju kandidaturu na ovu funkciju.
“Čini se na prvi pogled da je to puno jednostavniji put. Sigurno sam ovog treba jedan od oštriji kritičara načina na koji predsjednica države obnaša svoju funkciju, a isto tako je činjenica da su negativni trendovi i pad određenih društvenih vrijednosti i stvaranja negativne atmosfere u društvu započeli s početkom mandata Kolinde Grabar-Kitarović. Ona promjena koja je Hrvatskoj potreba danas mora početi od samog Pantovčaka.
Što se tiče moje osobne kandidature za tu funkciju, to sam nekoliko puta izričito otklonila. Naime, moj motiv ulaska u politiku djelomice proizlazi iz činjenice da sam kroz objavljenje petogodišnje javne dužnosti u Povjerenstvu za sukob interesa, stekla određenu javnu prepoznatljivost. Na kraju krajeva, jedno prevlađujuće uvjerenje je da sam svoju javnu dužnost obavljala s integritetom, odgovorno i profesionalno i da sam iza sebe ostavila dobar rezultat”,otkrila je novopečena političarka koja političke planove još nije otkrila, premda je najavila ulazak u političke vode. Nije ovo prvi put da se Orešković dotiče predsjednice, pa se doima kako bi se baš ona mogla profilirati kao njena najljuća konkurencija s raslojene i nedefinirane ljevice. No, ona sama nudi potpuno drugačiju verziju priče te u intervjuu za spomenuti medij otkriva što doista kani postići.
“Tu javnu vidljivost želim iskoristiti na drugačiji način. Drugim riječima, kad bih se samo kandidirala za funkciju predsjednice države, na taj način ne bih moga motivirati one koji do sada nisu bili dio političkog života i bili članovi bilo koje političke stranke. Pričam o novoj generaciji mladih intelektualaca koji su društveno osviješteni i koji su spremni svoje znanje i iskustvo, ugled koji su stekli u svojim profesijama, založiti za neko javno dobro. Ključ svih problema u društvu i državi polazi od toga kakvi ljudi ulaze u politiku i s kakvim motivima ulaze u politiku.
Svi oni koji su u politiku ušli s ciljem da kroz javne dužnosti ili politički angažman sebi osiguraju egzistenciju ili se dočepaju određenog društvenog položaja, ugleda i moći, zapravo su na dugi rok najveće društvene štetočine. Drugim riječima, ako želimo pravu promjenu, onda moramo krenuti od pozitivne selekcije tko uopće pristupa organizaciji nekakvih novih političkih kretanja i političkih procesa”, ističe nadalje dodajući da u Hrvatskoj nema puno ustaštva, no oni koji se zalažu za reviziju povijesti su glasni, a i u tome kontekstu ponovno se dotakla Pantovčaka.
“Ako pričamo o antifašizmu kao pokretu koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio jedno veliko zlo, na koncu, taj pojam je uvršten u moderni Ustav RH i u temelje samostalne i neovisne Hrvatske, vjerujem da većina naših građana još uvijek njeguje takve sentimente.
Došlo je do zamjene teza, onog trena kada je jedna manjina postala glasna i kada je, zapravo, kroz poluge određenih grana državne vlast, pa se, između ostalog, to dotiče i Pantovčaka, kreirala stvaranje drugačije atmosfere u društvu. U pozadini toga, duboka sam uvjerena, ne krije se teza ili činjenica da Hrvatska danas dominantno ima nekakve fašističke sklonosti, da se ponovo rađa ili raste nekakvo ustaštvo.
Ne! Vjerujem da su to pojmovi koja Hrvatska javnost duboko osuđuje, samo su pojedini glasovi kroz pojedine nositelje javne dužnosti dobili snažan megafon. Ona pristojna većina uvijek je nekako povučena i ne reagira pravovremeno”, kaže Orešković koja je progovorila i o Domovinskom ratu.
“Kada ste već spomenuli moju antifašističku obitelj, ako mislite na Marka Oreškovića, on je bio polubrat mojeg pradjeda. Međutim, moja novija obiteljska povijest duboko je ukorijenjena u Domovinskom ratu. Jer i oko toga posljednjih dana ima zamjene teza s obzirom na to da sam izrekla nekoliko kritika i na račun pojmova koji se obično vezuju uz branitelje.
Pogrešno je svako tumačenje koje bi polazilo od toga da nešto osobno ružno govorim o braniteljima. Ja razlikujem dvije kategorije. One istinske branitelje, domoljube, koji su sudjelovali u ratu, i sve ono što se danas skriva pod tim pojmom. A to su i ratni profiteri, tu su svi oni koji su koristili jedno vrlo osjetljivo i ranjivo razdoblje hrvatske povijesti. Ne na način da sudjeluju u obrani, nego na način da grabe za sebe, svoje. Treba u toj populaciji odvojiti žito od kukolja. Prva sam o tome počela javno govoriti. Samim tame su krenule i deklamacije o tome koje su zapravo moje moralne i sve ostale vrijednosti”, istaknula je nadalje, a onda ponovno oplela po predsjednici.
“Prvo, sveukupno djelovanje Kolinde Grabar-Kitarović može se promatrati kroz prizmu dodvoravanja krajnjoj desnici. Drugo, čini mi se da način njezinog odnosa prema BiH nije donio ništa dobro niti vašoj, niti našoj zemlji. Treća stvar, što me kao pravnicu jako smeta, jeste činjenica da Ustav RH propisuje da se vanjska politika sukreira između predsjednika države i Vlade RH.
U odnosima između te dvije instance, kada govorimo o vanjskoj politici, kontinuirano se vidi nesuglasje, nekooridinirano djelovanje, čak i duboke proturječnosti.
To je ono što je nedopustivo, neprihvatljivo, ne samo zbog toga što to izravno proturječi slovu Ustava, nego to je ono što šalje lošu sliku o Hrvatskoj u svijet. Posebice ako državnici i, to najviši, ne poštuju vlastiti Ustav, ako ne shvaćaju da vanjska politika jedne zemlje može biti samo jedna, te ne može predstavljati dominaciju ili nadmetanje dva poprilično nerazumna ega”, navela je nadalje pa potom nastavila kako predsjednica prema BiH ne pokazuje nikakve ideje, niti krajni cilj.
”Radi se jednostavno o nesnalaženju i neznanju. Donekle njezini stavovi proizlaze i iz činjenice na koji način je stupila na dužnost predsjednice države i tko joj pomogao u ključnom trenutku da pobjedi na predsjedničkim izborima.
Pri tome mislim na Tomislava Karamarka i Milijana Brkića koji su u tom razdoblju imali prilično važnu i utjecajnu ulogu u njezinoj kampanji. A samim time može se pronaći poveznica sa svjetonazorskim i vanjskopolitičkim tezama koje ona zastupa”, objasnila je novopečena političarka koja je zatim ponovno prokomentirala predsjednicu komentirajući presude haškoj šestorci te govoreći o Slobodanu Praljku.
“Vodi se jedna po mojem mišljenju vrlo promašena politika, dugoročno štetna, ovog trena krajnje nepotrebna. Što se tiče presuda međunarodnih instanci, Republika Hrvatska ih je dužna poštovati. Oni koji nose najodgovornije državne dužnosti moraju u skladu s time prilagoditi svoju retorike i svoje poteze. Povijest će ponajbolje svjedočiti koliko su bile loše i štetne riječi i geste koje je u to smislu pokazala Kolinda Grabar-Kitarović”, navela je i nastavila:
.”Naša javnost nikada nije doznala jesu li istinite insinuacije da je Mamić organizirao proslavu rođendana Kolinde-Grabar Kitarović, što bi bilo suprotno odredbama zakona o sprječavanju sukoba interesa. Međutim, nadležne instancije onemogućile su tijelima za odlučivanje o sukobu interese uopće pristup tim podacima i dokumentaciji na temelju koje bi se takva okolnost mogla utvrditi.
U javnosti se dugo špekuliralo o tome je li način smjene šefa tajne službe Dragana Lozančića povezan s činjenicom da je možda imao nekih saznanja o komunikaciji Kolinde Grabar-Kitarović i Mamića.
U konačnici kada je došlo do osuđujuće presude, kada je gospodin Mamić otišao u BiH, mi nismo niti tada od predsjednice države čuli ni jednu jedinu riječ koja bi išla u pravcu izricanja nekakve društvene osude za vrlo, vrlo teško ozbiljno korupcijsko djelo. A u biti činjenica da je dvojno državljanstvo iskorišteno kao bijeg od ruke dosega hrvatskog pravosuđa.
To je ono što duboko, duboko narušava kredibilitet javnih institucija Hrvatske i sve u svemu to je ono što će, ja vjerujem, dovesti raspoloženje javnosti do one točke kada u odnosu na HDZ i sve instance koje ona drži kroz vlast, to neće biti bunt, to će se pretvoriti prezir.
Nedavno je bivši premijer Ivo Sanader osuđen za ratno profiterstvo, a kao olakotna dokonost je uzeto to što je bio sudionik Domovinskog rata!? Kada sam govorila o karcinomu u pravosuđu, o načinu na koji država funkcionira, mislila sam upravo na ovakve slučajeve”, zaključila je Orešković. Zanimljivo, istodobno je u intervjuu za Globus nekadašnji SDP-ovac blizak bivšem premijeru Milanoviću progovorio o političkoj platformi Dalije Orešković.
”Novu političku platformu trenutno radi grupa ljudi s Dalijom Orešković, a kad počne javno djelovati, bude li u skladu sa svim mojim vrijednostima, uključit ću se u njezin rad kroz modele koje zajednički dogovorimo. Volio bih da javnost razumije da je riječ o jednom zaista drukčijem načinu kreiranja nove političke sile u koji su uključeni sada već zaista brojni ljudi. Ne želim izlaziti s njihovim imenima jer će se oni sami predstaviti javnosti kada sve bude spremno. Ono što ja – u svoje ime – zasad mogu reći jest da bi taj politički projekt trebao biti prekretnica za Hrvatsku, jer ponavljanje nekih starih obrazaca ponašanja i političkog organiziranja sasvim sigurno neće uroditi onom pozitivnom promjenom i onom šansom koju Hrvatska zaslužuje. Dalija definitivno nije mesija, niti je to grupa ljudi koja mesiju traži. Ali je sigurno da Dalija zbog legitimiteta koji je stekla radom u Povjerenstvu ima sposobnost mobilizirati one ljude koji do sada nisu bili politički akteri, ali imaju što politici ponuditi”, rekao je Glavašević. Istovremeno, u političkim se krugovima sve otvorenije šuška kako iza nove platforme koju javnosti prezentira ovaj dvojac stoji upravo Milanović, koji u ovom času promišlja o dvama opcijama, jedna je ta da se Orešković kao kandidatkinja za predsjednicu suprostavi aktualnoj predsjednici, a druga pak ta da u tu utrku uđe osobno na krilima nove plaftorme i uz potporu prijatelja i suradnika uključujući i generala Čermaka koji bi ovoj ekipi trebao osigurati financijsku injekciju. Ima li u toj priči istine, teško je reći, no svakako je zanimljiva Glavaševićeva uloga u cjeloj ovoj sagi jer upravo on u Partiji se u više navrata spominjao kao Milanovićev kadar. No, i bez Milanovića nekadašnja šefica Povjerenstva još od svojeg prvog nastupa ostavlja dojam kao da sudjeluje u kampanji za predsjednicu.
Ankete bi joj, tvrde skeptici prema uhodanoj špranci sada trebale ići na ruku, no njezina popularnost vrlo će brzo iščeznuti, slično kao što je to bilo s Mirelom Holy.
Koliko uistinu jedna takva opcija koju predvodi Orešković koja je ime i imidž izgradila kao šefica Povjerenstva koja se nije libila podjednako kažnjavati sve političare, za vrijeme kojih je došla na vlast teško je reći. Realno, Hrvatska ima bezbroj propalih političkih stranaka koje su se u javnosti prezentirale kao nove opcije, no kamen spoticanja sustigao bi ih onoga časa kada bi spoznali da za pobjedu na parlamentarnim izborima valja imati i infrastrukturu. Graditi stranku od nule, bez obzira na vjerodostojnost i transparentnost kojima se Orešković diči izrazito je kompleksan proces.
Orešković se u političkom kontekstu gledano definirala kao liberalka, a liberalno biračko tijelo odavno nema pravu opciju za koju bi se moglo opredijeliti, i upravo tu postoji sasvim solidan prostor za ovu damu, no vrijeme će pokazati koji je doista njezin smjer i staza kojom kao političarka kani putovati.
Iako u ovom posljednjem javnom nastupu nije do kraja razjasnila svoje političke ambicije, kandidatura za predsjednicu po svemu sudeći nije nemoguća opcija.Orešković uživa simpatije velikog dijela javnosti, jer je zahvaljujući njoj Povjerenstvo i postalo prepoznatljivo.
Crna Dalija, kako su je u javnosti simpatično prozvali nije se libila udarati po političkoj eliti, ne mareći za političke dresove i pozicije, a nedugo potom u očima javnosti koja joj je naklonjena ispala je žrtveno janje.
Kako i ne bi kada ju je HDZ-ova politička mašinerija odbacila s pozicije koju je više no kvalitetno obavljala te u njenu fotelju ustoličila njima naklonjenu Natašu Novaković, koja posljednjih dana pokazuje kako Povjerenstvo (ne)funkcionira pa je tako od procesa poštedila premijera Plenkovića, predsjednicu Grabar-Kitarović te ministra Krstičevića.
U političkom sivilu mlada Dalija doista se doima kao netko tko je spreman raditi za javno dobro, a da joj je politika bliska i sama je potvrdila. Hoće li se upustiti u utrku za šeficu države još valja vidjeti, ali činjenica jest da je krenula dobrim putem.
Unazad nekoliko mjeseci postala je relevantan faktor i komentatorica za brojna zbivanja u našoj zemlji, a jednako tako Jesenski i Turk pripremaju knjigu o njoj, a da ništa ne misli kriti svjedoči i intervju kojega je dala za tjednik Express u kojem je otkrila sve karte i progovorila o svojem privatnom životu. Naglasila je u tom razgovoru kako je njezin otac liječeni kockar, što pokazuje da nema straha progovarati i o najtežim životnim temama.
Jednako tako, priznala je i kako je na Pravnom fakultetu na kojem je studirala, na ispitu kod bivšeg predsjednika Ive Josipovića dobila dvojku. Taktika je to kojom Orešković misli preduhitriti sve one koji bi joj u eventualnoj kandidaturi iz ormara mogli vaditi prljavo rublje i nešto joj napakirati.
Vrlo lukavo, odmjereno i spokojno Orešković igra svoju igru, ne krijući ni one manje lijepe detalje iz svojega privatnog života, što je svakako dobar put i dobra opcija za potencijalnu kampanju. Reklo bi se da se njeni posljednji potezi doimaju kao odlična priprema za kampanju, na američki, Obamin način, što je također mogla učiti od svekra Slavena Letice koji vrlo dobro poznaje kako funkcioniraju političke kampanje i na koji se način vode.