Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je da je aktualna Vlada u posljednjih godinu i pol dana, u suradnji sa Svjetskom bankom, krenula u projekt restrukturiranja čitavog cestarskog sektora
U HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” bilo je riječi o tome treba li Hrvatska umjesto naplatnih kućica na autocestama uvesti druge oblike naplate poput vinjeta. Bilo je riječi i o tvrdnjama da će se dugovi autocesta vratiti za 15 godina, ali i onim izjavama da je autoceste potrebno monetizirati jer je to isplativo.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je da je aktualna Vlada u posljednjih godinu i pol dana, u suradnji sa Svjetskom bankom, krenula u projekt restrukturiranja čitavog cestarskog sektora. „Prva faza je bila uspješno završena krajem 2017. godine. Kada je riječ o financijskom dijelu, izdana je euroobveznica od 1,275 mlrd. eura. Ovo danas je veći paket – od 1,800 mlrd. eura. Kada sve zbrojimo, ukupna ušteda u te dvije transakcije je najmanje 50 milijuna eura, a očekujemo da će uštede biti i veće“, kazao je Butković.
„Inače, Vlada je usvojila pismo sektorske politike prošle godine u ožujku. To je čitav niz mjera koje moramo napraviti unutar cestarskog sektora kako bi ga učinili samoodrživim, odnosno povećali mu prihode i smanjili mu rashode. U tom smislu smo i spojili tvrtke u 2017. godini. Oko 208 ljudi je dobrovoljno otišlo iz sustava, troškovi održavanja su smanjeni za oko 7 posto. Bile su i dvije nepopularne mjere – za oko 5% usklađenje cestarine Hrvatskih autocesta u odnosu na autocestu Rijeka-Zagreb te smo uveli i tu sezonsku naplatu cestarine od 10%.
Ne možemo uvesti takav model da naši ljudi ne plaćaju cestarinu, a turisti plaćaju“, izjavio je Butković.
„Što se tiče budućeg sustava naplate cestarine sredinom idućeg mjeseca odabrat ćemo konzultante, domaće i strane, kako bi do kraja godine odredili kakav će biti budući model cestarine“, naglasio je Butković.
Radimir Čačić, bivši potpredsjednik Vlade, župan Varaždinske županije izjavio je među ostalim da je naprije izračun cijelog koncepta izgradnje autocesta bio pokriven u okviru 17 godina. Bazična cijena računala se na 5 milijuna eura. Sve autoceste koje sam ugovorio i radio bile su rađene za 5 milijuna eura po kilometru. Nakon toga su autoceste ugovorene i rađene za 10 milijuna eura po kilometru. „Rok građenja koje sam ja imao bio je 100 kilometara godišnje, a nakon toga se rok četiri puta povećao“, dodao je.
Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, vodio je akciju prikupljanja potpisa protiv monetizacije autocesta. „Više od pola milijuna ljudi izjasnilo se protiv monetizacije. Mi smo krenuli s tezom da su autoceste razvojni projekt Republike Hrvatske. Akcija je bila prvenstveno usmjerena u pravcu zaštite javnog interesa“, kazao je Stanić. Govoreći o tome da su već tada procijenili kako se radi o “zlatnoj koki” koja bi uskoro mogla donositi dobit, Stanić je kazao da je to trebao biti model – refinanciranje dugova dijelom obveznicama, a dijelom dugoročnim kreditima s nižim kamatama te restrukturiranje.
Stanić je spomenuo slučaj krađe koji se dogodio 2011. godine na naplatnim kućicama. „Ljudi su jednom te istom karticom mogli naplaćivati više puta određene dionice, kazao je i objasnio kako se to događalo. Od 2011. godine više se to ne može raditi“, rekao je.
„Male krađe su uvijek mali problem. Tad je 11 ljudi u jednom danu dobilo otkaz. No ove velike pljačke koje su se događale – za njih nitko nije odgovarao. To je ono što nas boli, a vjerojatno boli i građane“, naglasio je.
„Nije se 2011. pričalo o najvećim krađama koje su se događale u to vrijeme. Trebalo je staviti ravnotežu svemu tome tako da se proizvede afera, koja se zapravo prije može riješiti nego što nastane“, kazao je Mijat Stanić.
Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, kazao je da se vrlo često o sustavu koji se bazira na principu vinjeta smatra da je pravedan. „Trebalo bi funkcionirati po sistemu – koliko trošiš, toliko plaćaš. To je osnovna premisa od koje polazimo“, dodaje.
Govorio je i o tome koliko je bitna potrošnja te o prometnoj opravdanosti cesta i cestovnoj mreži. Istaknuo je i da bi cijene nekretnina porasle u nekim gradovima kada bi se uvele vinjete.
Ševrović je naglasio da je sadašnji sustav naplate cestarina neodrživ. Na pitanje urednikva i voditelja Mislava Togonala što bi on učinio sada da je kojim slučajem premijer, Ševrović je odgovorio – prepisao bih slovački model. „To su elektronska vinjeta za osobna vozila i ENC naplata za kamione. Kamioni bi obavezno imali GPS, kako bi im se naplaćivala cestarina na svim cestama. Ako će se voziti po D1 onda će plaćati skuplje nego da se voze po autocesti“, rekao je Ševrović.
„Mi moramo kompletan promet s državnih cesta prebaciti na autoceste da smanjimo broj poginulih. Godišnje je oko 300 poginulih i to je prevelika brojka u odnosu na broj stanovnika“, naglasio je.
Stanić je dao potporu slovačkom modelu naplate cestarine. „Ako ćemo ići na promjenu sustava naplate cestarina, bilo bi šteta ne uključiti državne ceste u naplatu“, napomenuo je predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.