"I tržište rada se mora ozbiljno uključiti u proces obrazovanja ako želi kvalitetan kadar"
Počeli su upisi u srednje škole. Najveći interes za gimnazije i četverogodišnje strukovne škole. Svake je godine u osnovnim školama sve više odlikaša, pa se sve više srednjih škola odlučuje za prijamni ispit. Treba li što mijenjati pri upisu? Kako potaknuti mlade da se upisuju u strukovne i obrtničke škole bila je tema emisije „Otvoreno“ HRT-a. U emisiji su gostovali Đudita Franko iz Prve sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci; Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu; Hrvoje Odak ravnatelj Zdravstvenog učilišta u Zagrebu i Dragutin Ranogajec predsjednik Hrvatske obrtničke komore
Prvi dan upisa u srednje škole protekao je mirno. Mi kao gimnazija imamo više učenika nego što je kvota (144), kazala je Đudita Franko. Zlatko Stić je izvijestio da su već u 18 sati imail 1413 prijava, a onih kojima je Prelog prvi izbor bilo je više od 500, što je gotovo dvosturko više od kvote. Hrvoje Odak ravnatelj Zdravstvenog učilišta u Zagrebu kazao je kako njihove učenike čeka posao te kako su i prošle godine imali također dvostruko više zainteresiranih za Zdravstveno učilište u Zagrebu. Dodao je kako ima dobrih firmi koje traže kvalitetan kadar te financiranju školovanje, educiraju nastavnike i doniraju opremu.
Dragutin Ranogajec je naglasio kako su obrtnička zanimanja profitabilna. Ne slaže se sa Zlatkom Stićem da bi trebalo prepisati ‘bavarski model’. Predlaže da prve godine uopće nema prakse kod poslodavca – zbog naučnika treba promijeniti Zakon o radu, jer maloljetnici nemaju dozvolu za takav plaćeni rad tijekom obrazovanja. Upozorio je na navalu za gimnazijama, čemu su dijelom krive poplave petica i roditelji koji precijene svoju djecu. S tim se složila i Đudita Franko. Međutim, nisu se susretali s previše problema jer njihova škola ima najviši bodovni prag. “Super inflacija odličnih je posebna tema. Je li normalno da i gimnazija ima prosjek veći od 4?”, upitala je. U škloli Prelog, kazao je Zlatko Stić, “učenici su se dobro snašli, jer je prag također vrlo visok, ali pitanje je što je s onima koji nisu uspjeli zbog pola boda ili manje”.
Na pitanje treba li nam reforma školstva Stić je rekao da nemamo vremena za reforme koje će trajati 7 godina. Svake godine treba ubaciti nešto novo u školstvu, smatra Stić.
Za sve one koji pohađaju strukovne škole ima posla, naglasio je Ranogajec. Prvi i osnovni problem je što djeca u velikim gradovima upisuju gimnazije s maksimalnim brojem bodova, ali u malim mjestima situacija nije takva. Djeca upisuju gimnaziju i s malim brojem bodova. Upravo iz tog razloga HOK je tražio od Ministartva uvođenje bodovnih pragova. Tako bismo imali prirodnu selekciju tj. da dijete sa 40 ili 50 bodova ne razmišlja o gimnaziji, rekao je. Naglašava da se komora bori oko čl. 80 Zakona tj. oko pomoćničkog ispita koji je vanjska evaluacija znanja na završetku trogodišnjeg obrazovanja. Nikako da se dogovorimo da on, kao dio završnog ispita, uđe u svjedodžbu, kazao je Ranogajec. Naveo je i problem premalo prakse tijekom školovanja.
U Zdravstvenom učilištu nemaju problema s premalo prakse u nastavi. Odak je naveo primjer da je od 20 učenika koji su bili na praksi u Frankfurtu, 10-ak dobilo ponudu za posao. Smatra da bi se kroz kurikularnu reformu trebali definirati općeobrazovni sadržaji, generička znanja koja su potrebna za snalaženje u životu, zatim sektorska znanja, znanja kroz izborne module.
Za strukovnu obrazovnu reformu svi su se sugovornici složili da se neće promijeniti ništa. Ranogajec smatra da je riječ reforma već izlizana. To znači: reforma može, ali ako nije u mojem dvorištu, rekao je. Naglašava da je za reformu potrebna politička odluka. Stipendiranje strukovnih škola smo nekada radili mi obrtnici, rekao je Ranogajec. Jako je upitno koje će škole sada na natječaju dobiti mogućnost da budu centri kompetencije.
Zdravstveno učilište kao centar kompetencije vidi mogućnost da se dobro i kvalitetno opremi i da nastavnici podignu razinu svojeg znanja pa i kroz digitalne kompetencije. “Vidimo prostor i da kroz suradnju s privrednim subjektima mijenjamo strukovne kurikulume te da razvijemo i nove programe”, kazao je Odak. “Što će biti u budućnosti, još ćemo vidjeti”, kazao je. Sve više na površinu izlazi još jedan problem – problem kadra djelatnika u obrazovanju, smatra Stić. Profesora će sve manje biti jer je demotivirajući faktori su male plaće i loš status u društvu, ističe Stić.
Treba li nešto mijenjati kod upisa?
Upisi koji su se uveli prije 6 godina su dobra stvar, iako i tu treba nešto doraditi, kao npr. upisi učenika s poteškoćama, smatra Odak. Franko je rekla da je njihova škola zadnjih godina beskrajno zadovoljna upisima. Složila se sa Stićom da treba napraviti mrežu škola i mrežu programa, osuvremeni programe za 22. stoljeće “koji će onda biti sigurno zapošljivi”. I tržište rada se mora ozbiljno uključiti u proces obrazovanja ako želi kvalitetan kadar, rekla je Franko.