Pitanje svih pitanja: Hoće li Vladine mjere olakšati život blokiranima?

0
101
screenshot

Vlada je u Sabor poslala zakone kojima će se otpisati dug prema državi za sedam tisuća građana, a njih više od 70 tisuća, s dugom od 32 milijarde kuna, bit će deblokirano. U Udruzi Blokirani Vladin paket smatraju tek kozmetičkim izmjenama. 

Hoće li najavljene Vladine mjere pomoći blokiranima u emisiji „Otvoreno“ HRT-a govorili su Tomislav Sokol (HDZ), Dominik Vuletić (Živi zid), predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin i ekonomski analitičar Damir Novotny

Miriam Kervatin skeptična je, radi li se o dobrim vijestima, kaže – pokazat će vrijeme. “RH je na zadnom mjestu po razini siromaštva. Situacija s privatnim dugom 2010. nije postojala – prvi dužnici bili su obrtnici s propadanjem tržišta i kupovne moći. Neuspješnim obećanjima ukazuje se da kod Vlade nema razumijevanja uzroka i posljedice. Sve je palo na leđa najsiromašnijih”, naglasila je. Smatra kako Hrvatska treba “reset političke volje koja će vratiti na stol elemente socijalne države”. “Ovršni zakon je doveo do uništavanja privrede i kućanstava zbog zateznih kamata, a brojke govore da je dug danas ne 42 nego 103 milijarde. U Sloveniji, Njemačkoj, Škotskoj, Austriji – nigdje nema ovrha kojima će se kažnjavati populacija osiromašena lošim potezima vlasti. Ovrhe mogu trajati zauvijek. Doveli smo stvari do apsurda”, kazala je.

Loading...

“Ako će ovim 120.000 ljudi biti deblokirano to nije kozmetika. Istina je da je uzrok u recesiji, a to je ova Vlada naslijedila. Bitno je da ga sustavno pokušava adresirati. Paketom zakona smanjit će se broj blokiranih. Olakšanje će prvo doživjeti 7000 onih koji su dužni državi ili tvrtkama u vlasništvu države, prema Zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama. Dopuna Zakona o stečaju odnosi se na građane koji su dužni do 20 000 kuna i u blokadi više od tri godine”, rekao je Tomislav Sokol. Napomenuo je kako se mora paziti da se ne stvori sustav u kojemu vjerovnici neće moći ostvariti svoja potraživanja.

Dominik Vuletić smatra da će nove mjere pomoći, ali premalo i prekasno te da nisu sustavno rješenje. “Izmjena ovršnog zakona bila bi sustavna promjena. Taj je zakon blokirao građane. Najveći dio dugova je mali i uglavnom troškovi postupka premašuju iznos glavnice. Naše zakonodavstvo generira te slučajeve, a postoje i interesne skupine onih koji na tome zarađuju kao što su odvjetnici i javni bilježnici. Živi zid ima radnu skupinu i proučava slovenski model koji je nagrađen u Europi, imaju samo pet ovršnih sudaca. Nadam se da će nacrt biti gotov prije ljetne stanke Sabora i najesen bi mogao biti u proceduri”, kazao je.

“U vrijeme recesije pokrenute su ovrhe koji danas donose 8 milijuna kuna zarade dnevno”, napomenula je Miriam Kervatin. Naglasila je kako se u procesu naplate “najprije ide s troškovima i kamatama”. “Podesili su zatezne kamate, kako im je Sabor odobrio, tako da je profitna stopa niža od zatezne kamate. Ima ljudi koji nemaju ništa na računu i ostali su bez posla prije tri godine. Vlast bi trebala poslušati mjere koje predlaže Udruga blokirani i predsjednica i odazvati se na prijedlog predsjednice o sjednici Vlade o blokiranima”, dodala je. 

“Broj blokiranih je ogroman problem za ekonomiju – ti ljudi ulaze u sivu zonu. Naš porezni sustav, odnos između vladina i privatnog sektora, postavljen je tako da je privatni sektor nemoćan, nema alata koji se može boriti. Većina blokiranih je u trajnoj blokadi, a institut trajne blokade nigdje ne postoji – da se račun stalno blokira i automatski naplaćuju zatezne kamate!”, upozorio je Damir Novotny. Ulogu Fine smatra “neobičnom” a mjere, po njemu – “nisu loše i idu u dobrom smjeru, no nužno je nešto uraditi strukturno i dugoročno kako se opet ne bi dogodilo isto”. “Dug je dug i mora se vratiti. Dugovi su veliki u cijeloj Europi, imamo i visoku vrijednost imovine koja nije likvidna. Ne vjerujem da će privatni vjerovnici otpisati dugove, ali nastojat će ih reprogramirati. Uz to, oni koji su kupili dugove za manju vrijednost željet će ih naplatiti. Vlada je mogla prisiliti privatne vjerovnike da otpišu kamate i reprogramiraju potraživanja. To je učinjeno u predstečajnim nagodbama. I kod Agrokora su se naplatitili mali vjerovnici”, rekao je Novotny.

Za Dominika Vuletića “kriv je ovršni sustav koji je maligan”. “Ovo društvo je na začelju tranzicije, Rumunjska nas je pretekla po paritetu kupovne moći, pa čak i Turska. Jedan od najvećih problema je pravosuđe. Trebamo cjelovito rješenje. Mjere su ozbiljnije nego one prethodne vlade, ali ipak je to samo mazanje očiju”, kazao je. Ne smatra da se dug ne mora vraćati nego se “radi o ovršnoj mafiji i partikularnim interesima”.