Kujundžić se već neko vrijeme spominje kao jedna od najslabijih karika aktualne Vlade zbog nerješavanja problema u sektoru
Kako piše portal Dnevno, jednu od najnezahvalnijih uloga u Vladi premijera Andreja Plenkovića sasvim sigurno ima ministar zdravstva Milan Kujundžić, čiji resor problemi ne prestaju sustizati. Teško je pronaći pravo rješenje za oporavak sektora čija je stabilnost narušavana posljednjih 20 godina, navodi se. Osim što Kujundžić ne uspijeva sanirati stanje u Ministarstvu zdravstva, sve su glasnije kritike na račun njega samoga, kako iz resora kojega vodi, tako i iz Vlade. Da se netko od vladajućih s javnošću igra ”pokvarenog telefona” moglo se naslutiti nedavno kada je Kujundžić najavio podizanje poreza na cigarete, alkohol, mobitele i kocku, kako bi se sanirali problemi u zdravstvu.
Jesu li svi na testu?
Znakovito, njegova najava uslijedila je nedugo nakon što je ministar financija Zdravko Marić poručio da ”neće biti povećanja poreza”. U skladu s time postavilo se pitanje ima li Kujundžić potporu kolega u Vladi za provedbu svoje ideje, ili pak solira testirajući bilo javnosti, ali i onih koji su mu nadređeni.
Koliko je cijela najava čudna govori i istup potpredsjednika Vlade HNS-ova Predraga Štromara koji je kazao kako ovi Kujundžićevi prijedlozi u Banskim dvorima nisu dogovoreni. Sporna najava odvila se u vrijeme dok je Plenković boravio na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, a on sam, navodno, nije imao pojma što će njegov ministar zdravstva priopćiti javnosti.
Odvrtila se cijela priča slučajno i neoprezno, kao što je to, uostalom, nedavno bilo i s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem koji je bio najavio pa zbog premijerovih kritika i povukao pravilnik o uvozu voća.
Slaba karika
Naime, Kujundžić se već neko vrijeme spominje kao jedna od najslabijih karika aktualne Vlade zbog nerješavanja problema u sektoru koji u problemima grca, a soliranja kojima premijer nije sklon zasigurno mu ne idu na ruku. Koliko je situacija ozbiljna svjedoče i glasine iz Vlade da premijer razmišlja o tome da se riješi Kujundžića te da na njegovu poziciju dovede svojeg bliskog prijatelja Dragu Prgometa, ili pak mladu HDZ-ovu doktoricu Dijanu Zadravec.
Ministar: To su glasine
Što na sve to kaže i što o svojoj mogućoj ostavci misli portal direktno.hr upitao je i samoga ministra, koji je u svojoj izjavio bio prilično štur i kratak. “Na takve glasine mogu se samo nasmijati. Ne znam ništa o tome da me premijer misli smijeniti, ali mislim da vam dovoljno govori to što su mi takve priče smiješne”, poručio je Kujundžić kratko i kroz smijeh.
No, da razloga za smijanje baš i nema svjedoče i njegovi sve glasniji kritičari iz Ministarstva koji tvrde kako ovo nije prvi put da Kujundžić solira. Plan za ukidanje koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne samo da je iznenadio liječnike i građane, već i zaposlenike Kujundžićeva kabineta koji su za tu ideju doznali iz medija. Iz istih tih medija ovih se dana moglo doznati da nam zdravstvo grca u dugovima do te mjere da bi bolnice mogle ostati bez lijekova. No, u razgovoru za portal direktno.hr ministar Kujundžić umiruje sve one koje je ta vijest zabrinula. ”Dugovi doista jesu ogromni, ali nema mjesta za paniku. Bolnice neće ostati bez lijekova. To su problemi koji nisu od jučer, traju gotovo 20 godina, u pregovorima smo i to ćemo stanje pokušati sanirati. Vidjet ćemo kako i na koji način”, ohrabruje Kujundžić.
Portal Dnevno navodi da su ukupni dugovi za isporučene lijekove i medicinski materijal zdravstvenim ustanovama koncem kolovoza porasli za tri milijarde kuna, a među kojima su i 2,4 milijarde dospjelih obveza. Najkritičnija situacija je u nekoliko bolnica koje su veledrogerijama dužne više od 900 dana, zbog čega bolnicama prijete ovrhe. Početkom godine dug zdravstvenih ustanova prema veledrogerijama iznosio je oko 2,2 milijarde kuna, a u srpnju 2,8 milijardi kuna. Veledrogerijama je u svibnju odlukom Vlade uplaćeno 200 milijuna kuna.
No, predsjednik Udruge veledrogerija Jasminko Herceg u izjavi za Hinu tvrdi kako im je isplaćen samo dio toga novca, jer su bolnice ta sredstva iskoristile za isplatu regresa. Najviše su dužne kliničke bolnice na koje se odnosi 75 posto ukupnih dugova, ali i koje imaju najdulja vremenska kašnjenja, a riječ je o bolnicama u Vinkovcima, Vukovaru, Dubrovniku, Sisku, Koprivnici, Virovitici, Našicama, Bjelovaru te KBC-u Osijek.