Poznati poduzetnik ‘udara’ na HNB jer ga nisu upozorili na krizu u Agrokoru

Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Kada je posrnuo najmoćniji hrvatski poduzetnik Ivica Todorić čiji se koncern Agrokor raspada kao kula od karata, mnogi su zadovoljno trljali ruke, smatrajući kako će znatiželjna hrvatska javnost napokon doznati na koji se način ovaj moćni tajkun bogatio i stjecao imetak. Smatralo se u javnosti da je to jedan oblik pravde i zadovoljštine. No, kada su se spustile lopte, postalo je jasno da propast koncerna Agrokor za sobom vuče nesagledive posljedice kako za hrvatsko gospodarstvo, tako i za sve one koji su s Todorićem surađivali.

Jedan od onih koji se posljednjih mjeseci zbog sloma Agrokora nalazi u ozbiljnim poteškoćama jest i Zlatko Marić, vlasnik tvrtke Sokol Marić d.o.o., koji je navodno odlučio poduzeti radikalan potez. Naime, u poslovnim krugovima može se čuti kako je Marić preko svoje tvrtke Sokol Marić odlučio tužiti Hrvatsku narodnu banku, potražujući od iste basnoslovan iznos, stoga što ga nisu na vrijeme upozorili na probleme koji postoje u koncernu Agrokor.

Koliko ima istine u tim glasinama upitali smo Marića osobno. ”Točno je da u društvu Sokol Marić analiziramo ukupnu problematiku, kao i niz aktera iste među kojima ne samo HNB, a posljedično kojima je društvo dovedeno u financijske poteškoće”, odgovorio je na naš upit šturo Marić, dajući naslutiti da će zaista ući u pravosudni okršaj s HNB-om, čija se odgovornost za kolaps Agrokora sve rjeđe spominje u javnom prostoru.

Podsjetimo, nedavno je Sokol Marić osobno podnio prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka, a uz to i plan restrukturiranja tvrtke ističući kako je ”dodatni element prijeteće nelikvidnosti posljedica nedavnih objava poslovnih rezultata Agrokora u 2015. i 2016. godini na osnovi kojih se pretpostavlja realni otpis potraživanja od Agrokora u iznosu do 70 posto. Temeljem te pretpostavke Sokol Marić d.o.o., ostao je izložen po regresnim pravima i povezanim kreditnim linijama, a postojeće obveze prelaze potraživanja za 62 milijuna kuna.

Uz to, navedeno je tada da je Sokol Marić u tri mjeseca izgubio ugovore vrijedne oko 80 milijuna kuna, pa se koncem prošle godine predviđao gubitak od 100 milijuna kuna za 2018.godinu.



”Uslijed rasta zaduženosti, prvenstveno kroz mjenice s regresnim pravom i povezane kreditne linije ugovorene u 2017. i očekivanih otpisa potraživanja od Agrokora u razini do 70 posto, Društvo dolazi u situaciju manjka likvidnosti od preko 62 milijuna kuna te time prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Na osnovi navedene prijetnje nesposobnosti za plaćanje te zbog dodatnih elemenata pada prihoda i očekivanog rasta troškova, kao i rizika blokade računa, Društvo je s glavnim ciljem očuvanja velikog broja radnih mjesta i svojih strateških korisnika usluga primorano pokrenuti predstečajni postupak”, tvrdili su iz Sokol Marića. Prema planu restrukturiranja, Sokol Marić je tvrtka osnovana 1991. godine u Zagrebu te joj je danas jedini osnivač Zlatko Marić, riječ je o tvrtki koja je ujedno najveće privatno zaštitarsko društvo u našoj zemlji s oko 2000 zaposlenika. Među korisnicima je veliki broj novčarskih institucija, a mrežom od devet podružnica Sokol Marić operativno obuhvaća cijeli prostor Hrvatske.

”Društvo je uredno izvršavalo sve svoje zakonske, porezne i druge obveze, sve do problema nastalih kao posljedica situacije u koncernu Agrokor, odnosno njegovim povezanim društvima, posebno Konzumu d.d., Društvo nije imalo nikakvih problema u financijskom poslovanju”, zaključuje se u planu restrukturiranja. Inače, kada već govorimo o HNB-u i njegovoj ulozi u koncernu Agrokor valja spomenuti i da su neki saborski zastupnici upozoravali na propuste centralne banke.

Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku tako je svojedobno ukazivao na odgovornost HNB-a u krizi s Agrokorom zahtijevajući odgovornost te institucije. ”Posljednjih dana iz HNB-a čujemo izjave kao ‘svi smo sve znali, nitko ništa nije poduzimao’ ili ‘mjenice bez pokrića nisu naš problem’. Nevjerojatno kako takva institucija odgovornost prebacuje na sve druge institucije, a oni se ne osjećaju pozvanim ni krivim, kao da nisu zaduženi za nadzor banaka i financijsku stabilnost”, tvrdio je Lovrinović.

Po njemu, HNB je morao znati koliko iznose vanjski i unutarnji dug Agrokora, ali i da dobar dio mjenica zbog prezaduženosti nema pokrića. Funkcija mjenica služi da se između dva poduzeća odvija promet, igra najvažniju funkciju prometa. Ako HNB ne zna koliko takvih mjenica ima, tko je onda zadužen za to u ovoj zemlji, jer je veliki problem kada netko emitira toliku količinu paralelnog sivog novca. Ako ne žele promijeniti način rada, onda trebaju promijeniti naziv jer nije ni hrvatska, ni narodna, a nije ni banka. Neka onda napiše da je mjenjačnica bez ikakve odgovornosti”, govorio je Lovrinović, a od njegovih riječi do danas evidentno je da se ništa na tome polju nije promijenilo.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI