Prema novim rezultatima CRO DEMOSKOP-a: Raste podrška HDZ-a

0
135
wikipedia

U četvrtak su objavljeni rezultati najnovijeg mjesečnog istraživanja CRO Demoskop. Da su izbori održani početkom studenog, HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 28,4 posto (27,5 posto u listopadu).

S druge strane SDP je  novi najniži rezultat (sada 17,4 posto prema 17,7 posto iz listopada). Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,1 posto (malo manje od prošlomjesečnih 12,4 posto). Most je zaustavio tromjesečni negativni trend te je ovaj mjesec zabilježio izbor od 6,3 posto (prije mjesec dana 6,0 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su stranke zabilježile međumjesečni rast (HDZ i Most), dok su ostale dvije (SDP, Živi zid) zabilježile međumjesečni pad izborne podrške.

Loading...

Slijede Neovisni za Hrvatsku s 3,4 posto (u listopadu 3,5 posto) i HSS sa 3,2 posto (prije mjesec dana 3,5 posto). Dvije su stranke zabilježile izbor od 2,1 posto: Stranka BM 365 (u listopadu 2,9 posto) i Glas (u listopadu 1,8 posto). Iznad jedan posto izborne podrške su četiri stranke: Pametno i IDS (po 1,9 posto), HNS (1,7 posto) i Hrast (1,1 posto). Tri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU, HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 3,4 posto. Neodlučnih birača je 13,3 posto (prema prošlomjesečnih 13,1 posto).

Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara vratio se, nakon nakon tri mjeseca, “Nitko” (niti jedan političar) sa 21,1 posto i potisnuo predsjednicu Grabar Kitarović na drugo mjesto. Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 20 posto (prema prošlomjesečnih 19,8 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,4 posto izbora (prije mjesec dana 9,7 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 6,8 posto (u listopadu 7,3 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu s 4,9 posto izbora (u listopadu 6 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (3,7 posto), Zlatko Hasanbegović (3,2 posto), Zoran Milanović (2,7 posto), Tonino Picula (2,3 posto) i Božo Petrov (2,2 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji s 1,2 posto izbora dijeli četrnaesto mjesto.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 24,4 posto (u odnosu na 25,4 posto iz listopada). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 12,6 posto (u listopadu 14,4 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,8 posto (prema 12,9 posto iz listopada). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s 7,7 posto izbora (u listopadu 8,5 posto), a slijedi Milan Bandić (5 posto prema 1,2 posto iz llistopada). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zlatko Hasanbegović (4,9 posto), Kolinda Grabar Kitarović (sada 3,7 posto u odnosu na 1,3 posto prije mjesec dana), Milijan Brkić (3 posto), Gordan Jandroković (2,7 posto) i Milan Kujundžić (2,4 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 20 posto ispitanih. 74,3 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74,3 posto iz listopada. Kakav je smjer zemlje ne zna 5,7 posto građana/ki.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i četvrtom mjesecu njezina mandata iznosi 32 posto (prema 31,6 posto iz prethodnog mjerenja u listopadu). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 50,6 posto (u listopadu je iznosila 54,7 posto).

Vlada je za svoj rad, iskazan u školskim ocjenama, dobila 2,25 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,15). To je najviša ocjena rada Vlade u posljednjih dvanaest mjeseci. Predsjednica je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,12 (u odnosu na 3,32 koliko je izmjereno početkom listopada). Sabor je dobio ovjenu 1,89.

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana su problemi u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 28,1 posto hrvatskih građana. Pojačani pritisak migranata na BiH granici prema Hrvatskoj najvažnija je tema za 10,5 posto građana, dok je rasprave o mirovinskoj reformi i prosvjed protiv reforme na trećem mjestu s izborom od 8,6 posto. Odluka suda u Londonu o izručenju Ivice Todorića Hrvatskoj najvažniji je događaj za 7,8 građana, a slijedi potvrda nagodbe za Agrokor od Višeg trgovačkog suda u Zagrebu s 5,8 posto.