Priprema terena za većinski udar na Bernardića?

0
181
screenshot N1

Klub zastupnika SDP-a danas će vjerojatno predložiti stranačkom Glavnom odboru da četvorici članova Predsjedništva, Peđi Grbinu, Siniši Hajdašu Dončiću, Vedranu Babiću i Mihaelu Zmajloviću, ukine suspenzije i to s danom utvrđivanja kandidatske liste za europske izbore.

U tom će slučaju na potezu biti Glavni odbor koji je sredinom srpnja prošle godine većinom glasova podržao dvogodišnje oduzimanje svih članskih prava spomenutoj četvorci zato što su javno istupali suprotno predsjedniku Davoru Bernardiću i time nanijeli političku štetu stranci.

Budući da je najavljeno da će Glavni odbor na proljeće usvojiti SDP-ovu listu za Europski parlament, to bi značilo da bi Grbinu, Hajdašu Dončiću, Babiću i Zmajloviću, ako prođe Marasova inicijativa, suspenzije umjesto dvije godine, na kraju trajale desetak mjeseci. Kad bi se to dogodilo, Bernardićeva bi pozicija u Predsjedništvu postala još slabija, jer je u međuvremenu izgubio i potporu Zlatka Komadine i drugih koji su podržali ove suspenzije.

Maras je u obrazloženju svog prijedloga napisao da su suspendirani »kroz svoje postupke, aktivnosti i djelovanje pokazali da su odani ciljevima SDP-a, da poštuju vrijednosti socijaldemokracije i provode Program SDP-a te utvrđene politike SDP-a«. Maras je istaknuo i njihov doprinos radu SDP-a u Saboru koji se očituje u »natprosječnom sudjelovanju u saborskim raspravama, postavljanju zastupničkih pitanja Vladi ili premijeru što ukupno čini 14 posto ukupnih aktivnosti čitavog Kluba«.

Maras je izračunao i da 42 posto zakonskih prijedloga SDP-a, odnosno 19 od 45, otpada na ovu četvorku, piše Novi list.

“Posljednji takav primjer je pisanje interpelacije o radu Vlade vezano uz nabavku borbenih zrakoplova, koji je napisao kolega Peđa Grbin, a koji predsjednik Davor Bernardić i drugi promoviraju u javnosti”, navodi Maras.

Osim činjenice da se nisu pasivizirali u parlamentu i okrenuli leđa stranci, Marasov je argument za smanjenje suspenzija članovima Predsjedništva i to što nakon njih rejting SDP-a nije narastao. “Izricanje stegovnih mjera nije imalo pozitivan učinak na rejting SDP-a u javnosti. Po terenskim istraživanjima javnog mnijenja provedenim od agencije IPSOS Puls, u šest mjeseci od kada su mjere izrečene rejting SDP-a se spustio za četiri postotna poena, na razinu od nešto više od 14 posto”, naglašava Maras.

On ocjenjuje da bi prihvaćanjem njegovog prijedloga SDP, prije izbora za Europski parlament i za predsjednika Republike pokazao jedinstvo i snagu, “unatoč različitosti u pojedinim stavovima i stilovima”, te da bi to pozitivno utjecalo na rezultate SDP-a, “a time i na ukupno stanje na političkoj sceni u Hrvatskoj koje je iz dana u dan sve lošije”.

Da bi ovaj pokušaj udara na šefa stranke Davora Bernardića ovoga puta doista i mogao imati širu frontu, dokazuje i činjenica da su na sjednicu kluba pozvani i potpredsjednici stranke koji nisu zastupnici, Zlatko Komadina i Rajko Ostojić.

Kako je poznato, Ostojić je najesen bio među organizatorima potpisivanja zahtjeva da Bernardić odstupi, o kojemu je bilo riječi na Glavnom odboru stranke, a Komadina je odnedavno i javno pokazao da više ne stoji iza Bernardića, mada mu je dugo bio politički mentor. Očekuje se da će njih dvojica na klubu poduprijeti zahtjev da se suspenzije umanje, a to će biti jasna poruka Bernardiću da potpredsjednici ne stoje više iza njega. Razgovore s njima obavio je šef kluba Arsen Bauk, i jasno je da se time priprema teren da se većina u Predsjedništvu izjasni protiv Bernardića.

Klub zastupnika svakako će, dakle, danas raspraviti ovu točku i glasati o njoj, a ako se za »povratak otpisanih« odluči većina, tada to mora ići u prvu sljedeću sjednicu Glavnog odbora. Kako je tamo proći, to nije poznato.

Bernardić, pak, igra svoju igru i radi na pripajanju Josipovićeve stranke Naprijed Hrvatska SDP-u: iako je za to potrebna odluka konvencije kao najviše instance, čini se da Bernardić i to želi gurnuti na Glavni odbor, koji bi tada donio odluku sa statutarnom snagom, a Josipović ušao u neko od viših stranačkih tijela. Njegovi oponenti ističu, pak, da to može izglasati samo konvencija, piše Novi list.