Rasprava o otvaranju arhiva: ‘Most je govorio da će ga zanimati reforme, a ne idelogija, a sad inzistira na podjelama’

nestali.hr

'Činjenica da špijunski dio arhiva iz Prvog svjetskog rata nikada nije otvaran. Vidjet ćemo što znači otvaranje privatnih arhiva osoba do 90-ih. Ja želim vidjeti da se otvore arhivi do 90-ih, jer ćemo doista vidjeti što se dogodilo u toj promjeni', kazala je Borić.

U emisiji Peti dan na HTV-u 3 dotaknuta je i tema otvaranja arhiva do 1990. godine.

Moderatorica Marija Selak pitala je Radu Borić koje bi bile pozitivne strane i bi li otvaranje arhiva smanjilo podjele u društvu i rasvijetlilo istinu.

“Tako je Most poželio vjerujući da ćemo se konačno kada se otvore arhivi baviti budućnošću, a ne prošlošću. Međutim, neobično da Most, koji je govorio u predizborno vrijeme da će ga zanimati reforme, a ne idelogija, inzistira na stvari koja čini tu ideološku podjelu. Druga stvar, premijer je izjavio da bi se arhivima bavili eventualno u trećem dijelu godine. Čini se da nema suglasja, malo se poprijeko stvari događaju, kao oko vojnog roka. Mislim da je Most pogriješio, traži izmjene nepostojoćeg zakona, Zakon o državnom arhivu, takav zakon niti ne postoji, postoji Zakon o arhivskoj građi i arhivima, odnosi se na sve arhive. Kad se govori o tome da se traži da se otvore arhivi do 1990., voljela bih da svi tražimo da se otvore arhivi do 2000. Traže i da se otvore partijski arhivi, a ne traže da se otvore Udbini arhivi. Nije točno da partijski, tj. SDP-ovi, arhivi nisu bili dostupni, oni su bili dostupni sve do 1977. za sve istraživače, do tada bez dozvole SDP-a kao pravnog sljednika SKH, a ovi poslije – isto nikakvih problema nije bilo”, rekla je Borić.

Dodala je da je najspornija stvar ta da bi se ovaj zakon trebao uskladiti s tri ili četiri zakona.

Selak joj je na to odgovorila:



“Nejasna mi je ova retorika, čemu sad povlačenje toga da se otvore arhivi do 2000? Ako ja dobro pamtim, kad smo razgovarali o dva totalitarizma, ti si govorila da zašto ako govorimo o jednom problemu nužno se povlači i drugi. Postoji li ipak neka razlika u diskontinuitetu između Jugoslavije i Republike Hrvatske koja je izabrana na samostalnim izborima?.

Borić je odgovorila da je mislila reći kako se prema arhivskoj struci treba odnositi na način da postoje arhivi koji se otvaraju za 20, 30, 50, pa i 100 godina.

“Činjenica da špijunski dio arhiva iz Prvog svjetskog rata nikada nije otvaran. Vidjet ćemo što znači otvaranje privatnih arhiva osoba do 90-ih. Ja želim vidjeti da se otvore arhivi do 90-ih, jer ćemo doista vidjeti što se dogodilo u toj promjeni. Ako svi baratamo statistikom, ne znam je li točna, da je 80 tisuća članova SKH prešlo u HDZ, možda bi se negdje tu nešto vidjelo. Netko je zgodno napisao da Most tjera zeca, a da će istjerati biskupe, budući da znamo koga je i kako Udba ucjenjivala na osobnome”, kazala je Borić.

Temu je komentirao i Nino Raspudić.

“Bila je čudna odluka da se SDP-u, pravnom sljedniku SKH, koja je silom i represijom došla na vlast, bez izbora, daje poklopac na arhivima. Imamo razdoblje od ’90. do ’95. kada je jedan dio spisa predan u arhiv”, rekao je Raspudić i dodao da ih trebaotvoriti bez ikakve rezerve. Treba sve otvoriti i do 2000., ali barem simbolično neka to bude dan kasnije. Tu se ipak radi o diskontinuitetu između dviju država”, rekao je Raspudić.

Istaknuo je Stjepana Mesića kao negativan primjer koji je, kako je rekao, puštao britanske novinare i špijune da kopaju po arhivima, “što je skandalozno”.

“Mislim da je sve što je kompromitirajuće već poslano u Haag ili Nacionalu, znajući kako je išla politička praksa”, rekao je i dodao da za otvaranje arhiva treba uzeti razumnu granicu, npr. 20 godina, a ne 30.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI