Raspudić: HNS-ova prekvalifikacija je 63-godišnjak sa srednjom prometnom kao konzul

0
274
screenshot

„Ministrica, što više objašnjava što je prekvalifikacija, to dublje tone, a to smo i vidjeli u njenim izlaganjima“, rekla je Selak

Teme ovotjednog izdanja popularne HTV-ove emisije “Peti dan” bile su situacija u Makedoniji povodom propalog referenduma o imenu zemlje, ali i tema prekvalifikacije koja je dominirala hrvatskim javnim prostorom nakon izjava Ivana Vrdoljaka.

Standardni gosti emisije,kao i ranije ove sezone, bili su Nino Raspudić, Aleksandar Musić, Petar Tomev Mitrikeski i Marija Selak.

Marija Selak na početku emisije je na temu Makedonije rekla kako se već pokazalo kako je sva priča o proširenju Europske unije postala apsurdna, spomenula je i Junckerovu ideju u Europi više brzina, što je dokaz kako neće biti proširenja u bližoj budućnosti.

“U Makedoniji ste imali slučaj da je izašlo samo 37 posto birača, ja sam pratila teorije Makedonaca o tome zašto je bila tako mala izlaznost. Postoji i teorija da nije bila tako mala izlaznost za Makedoniju ako gledamo više faktora”, rekla je Selak i postavila pitanje zašto su Makedonci odlučili bojkotirati referendum kad su mogli izaći na referendum i zaokružiti NE.

Selak je napomenula i kako onaj tko ne želi participirati u referendumima, onda i nema pravo odlučivati.

“Referendum nije nominalno obvezujući, ali je protiv zdrave prakse donositi odluke ako nemate odluku naroda”, rekao je Musić i dodao kako je činjenica da je Makedonija revno ispunjavala naloge sa Zapada.

Musić je istaknuo i kako bi Makedoncima cilj trebao prvenstveno biti ući u NATO, dok s druge strane, kod Grka nema nikakvog interesa za dogovor osim kod premijera Ciprasa: “Da se pita Grke, oni bi ‘rastrgali’ Makedonce”.

“U nekom srednjem roku pitanje je kad će se ujediniti Kosovo i Albanija. Postoji i albanski ekspanzionizam, pa bi NATO barem jamčio granice”, nastavio je Musić, dok mu je Raspudić odgovorio protupitanjem ‘kako to da na Cipru NATO nije zajamčio granicu’.

Musić je na kraju zaključio kako Makedoncima nije lako jer je previše ‘grabežljivaca’ sa svih strana.

Raspudić je referendum nazvao diletantskim, a pitanje na referendumu je nazvao smiješnim: “Pitanje je trebalo biti pošteno postavljeno. Ne možete vi pitati Makedonce jeste li za EU i NATO, pa tek onda pitate druga pitanja. Mogli ste tako i pitati ljude jesu li za veće plaće. To je diletantski. Ovo pitanje se postavilo kao neko političko pitanje, a trebalo je biti državničko”.

“Makedonci prate situaciju i kod nas. Što su mogli vidjeti u Hrvatskoj? Masovna iseljavanja, krizu i drugo. Vidjeli su da ulazak u Europsku uniju ne jamči ništa”, nadovezao se Raspudić i poručio kako je makedonski narod jasno rekao da ne želi takav dogovor.

Musić: Rusi Vučića više ne smatraju za svojeg čovjeka 

Mitrikeski je najbolji poznavatelj situacije s obzirom na to dolazi iz te države. Pesimističan je o budućnosti Makedonije, ali i ostatka Balkana:

“Ovo je jedan glupavi problem koji postoji pod utjecajem Grčke. Ovo je apsolutno nefer prema cijeloj regiji i apsolutno je diletantski”. Gost Petog dana je rekao kako nije istina da se Prespanskim dogovorom ukida makedonski identitet jer je u ugovoru doslovno navedeno kako se radi o makedonskom narodu.

“Makedonija ima sporazume s Izraelom, sa SAD-om, s Južnom Korejom. To je najbitnije za sigurnost Makedonije, to je štiti od susjeda”, istaknuo je Mitrikeski i rekao da za njih nema alternative NATO-u.

Musić je dao na kraju prve teme i zanimljivu analizu političke situacije u Srbiji. Rekao je kako Rusi sada smatraju Ivicu Dačića za svojeg čovjeka, a ne više Vučića. Dodao je i kako je ruskoj vanjskoj politici uvijek u cilju napraviti kaos u drugim državama.

Raspudić mu je odgovorio kako je predtrumpovska Amerika radila također kaos zajedno s Otvorenim društvom Georga Sorosa, a takav je sličan slučaj u Bosni i Hercegovini.

‘Vrdoljaku su očito profesori povijesti i biologije višak’

Druga tema bila je prekvalifikacija radnika u Hrvatskoj. Raspudić je rekao kako sve ovisi o profesiji i godinama onoga tko se želi prekvalificirati.

“Profesori biologije i povijesti postaju očito višak. Ivan Vrdoljak je izvalio ‘da ako će njegovo dijete biti zidar, da ne treba znati povijest’. Kad je to izvalio, pokazao je prezir prema profesorima povijesti i prema stručnjacima informatike. Radi se o tome da ta smiješna strančica sustavno radi na rasformiranju hrvatskog školstva i radi katastrofalnu štetu hrvatskoj državi dok svi pričamo o izgubljenim spisima i SMS-ovima”, rekao je Raspudić na što se Selak našalila kako su zaboravili na početku emisije održati minutu šutnje za sve izgubljene spise u Hrvatskoj.

“Prekvalifikacija je vrh ledenog brijega. Ministrica, što više objašnjava što je prekvalifikacija, to dublje tone, a to smo i vidjeli u njenim izlaganjima. Nitko ne priča ni o Zakonu o udžbenicima, u kojem je ministrica pokušala cijelo raznoliko znanje svesti na jednu i jedinstvenu formulu”, istaknula je Selak i dodala kako je supstancijalni problem hrvatskog školstva nerangiranje različitih struka jer se tako uništava humanistika u Hrvatskoj.

Mitrikeski kaže kako ne vidi kako bi se profesor povijesti trebao prekvalificirati u profesora informatike, na što mu je Raspudić šaljivo odgovorio kako HNS-ova prekvalifikacija izgleda tako da se 63-godišnjaka sa srednjom cestovno-prometnom školom prekvalificira u konzula u New Yorku.

Musić se složio kako su najavljene promjene dosta loše. Rekao je i kako Blaženka Divjak “gura” neku svoju priču, ali da bi se dalo raspravljati o tome što točno “gura”.

“Nema promjena u školstvu dok sindikati ne traže radikalno povećanje plaća dobrim učiteljima, a ne ovaj sustav uranilovke”, nastavio je Musić i spomenuo neke porazne statistike o hrvatskom školstvu.

Selak je rekla kako je vidjela kako veleposlanstva Švicarske i Austrije potiču dualno obrazovanje u Hrvatskoj, pa se treba zapitati za čije mi to tržište obrazujemo te učenike.

“Je li ova reforma jeftina potreba male stranke?”, pitao je Mitrikeski, na što mu je Musić odgovorio da jest.

Na kraju je Raspudić zaključio kako je reforma školstva dubinska i ključna stvar u Hrvatskoj: “Žalosno je da je ta reforma prepuštena jednoj maloj stranci HNS-u i likovima koji su se njima priključili. Zanimljivo mi je kako se često priča o tržištu, a HNS se najviše boji ‘tržišta glasa’ jer znaju da nemaju nikakvu potporu u javnosti.