Reakcije na Metkića: ‘To treba gledati kroz prizmu akcija u BiH koje imaju za cilj smanjiti utjecaj Hrvata’

0
90
screenshot

Kao primjer hibridnog ratovanja, spomenuta je i priča o 'crnom telefonu'. Franju Tuđmana optužili su da je putem njega bio u komunikaciji sa Slobodan Miloševićem za vrijeme rata, no analitičar Akrap kaže da to nije točno.

Nakon optužbe ministra sigurnosti BiH Dragana Metkića da hrvatske obavještajne službe potiču terorizam u susjednoj Bosni i Hercegovini o temi hibridnog rata i njegovom utjecaju na društvo i građane, tom temom bavila se i emisija Studio 4 HRT-a.

“To treba sagledati u kontekstu općih događanja i procesa u BiH u posljednjih godinu dana. To je kulminiralo, s izborom praktično bošnjačkog predstavnika kao hrvatskog člana Predsjedništva. Pokušava se skrenuti bitna pažnja sa stvarnih aktivnosti gdje se pokušava spriječiti ulazak BiH u EU i NATO te unutarnja stabilizacija. Svaki razgovor koji su hrvatski predstavnici potegnuli oko unutrašnjeg ustroja uvijek je proglašen kao napad na suverenitet BiH”, istaknuo je Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

Loading...

Teze iz BiH djeluju čudne jer u Hrvatskoj turistička sezona praktično kuca na vrata pa joj sigurno nije u interesu destabilizacija susjedne zemlje. “To treba gledati kroz prizmu akcija u BiH koje imaju za cilj smanjiti utjecaj Hrvata”, dodao je Akrap. 

“Ministar sigurnosti Dragan Mektić je dio SDS-a, Karadžićeve stranke”, rekao je vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković, dodajući da je Dodik suprotna stranka u RS-u i BiH.

“Svatko se bori za čelnika srpskog naroda. Izaći s time na ovakav način, izbaciti priču u koju je upleten i nekakav novinar i neki hrvatski dužnosnik. To sve skupa nema nikakve logičke veze. Destabilizacija uoči turističke sezone nema nikakve logike”.

U digitalnom dobu hibridno ratovanje postalo je izuzetno važno.

“Smisao dezinformacije jest da se točne informacije izbace iz stvarnog konteksta, da se stave u novi kontekst i rekontekstualiziraju. Njima se pokušava dati smisao i značenje da se stvori neistina”, govori Akrap.

Kao primjer hibridnog ratovanja, spomenuta je i priča o ‘crnom telefonu’. Franju Tuđmana optužili su da je putem njega bio u komunikaciji sa Slobodan Miloševićem za vrijeme rata, no analitičar Akrap kaže da to nije točno. 

“Služio je za komuniciranje unutar sustava. Dolaskom 2000. došlo je do procesa ‘detuđmanizacije’ te je nekome palo napamet reći da je to služilo za komunikaciju Tuđmana i Miloševića. Koliko ja znam, a dosta znam iz toga vremena, oni nikada nisu telefonom razgovarali. Priča o 48 sastanaka jest točna, ali ne u kontekstu kako je to prikazano”.

Vinković se nadovezao i rekao da je deplasirano uopće govoriti o mogućnosti da se razgovaralo putem nekog crnog telefona. Spomenuo je i pitanje Gotovine, Čermaka i Markača. Kaže da su putem hrvatskih medija plasirane dezinformacije, a onda ih je koristilo Haaško tužiteljstvo te strani mediji. Dodaje da kada se dezinformacije plasiraju, onda je to jako teško kontrolirati. 

Akrap dodaje da mlade generacije čitaju samo naslove i sažetke i na temelju njih donose odluke. Ako vi neistinu prihvatite kao istinu, vi prihvaćate i sve njezine negativne posljedice kojih niste svjesni, dodaje. 

“Pitanje provjere vjerodostojnosti i pouzdanosti izvora, potpunosti i točnosti informacije te njenog vremenskog konteksta jest nešto što je nužno sagledavati. Svaku informaciju koja se pojavi u medijima ne treba prihvaćati kao točnu. Potrebno je razvijati sustav obrazovanja kako bi se potakla medijska pismenost. Cilj je postići informacijsku i digitalnu suverenost kako bi se spriječili zlonamjerni pokušaji”, zaključio je Akrap.