"Prvo je trebalo provjeriti ustavnost postavljenih pitanja, a tek onda dozvoliti prikupljanje potpisa", rekla je Bobić
U petak je u emisiji ‘Peti dan’, između ostalog, bilo riječi o potpisima koje su prikupljale dvije građanske inicijative. Vlada je objavila, kad se oduzmu nevaljani i neregularni potpisi, ispada da ni za jedan planirani referendum ipak nije prikupljeno dovoljno potpisa.
U emisiji su govorili Aleksandar Musić, Marija Selak, Lana Bobić i Petar Tomev Mitrikeski.
“Je li bilo neregularnosti? Pročitao sam Vladino izvješće detaljno. Vlada je zamislila to obraditi na način da je APIS-u dala da to napravi, oni to mogu napraviti, to nije sporno. Dali su kriterije, kriterije dakle imamo. Način na koji su radili je preko određene aplikacije, popis je uspoređivan s listom birača. Ako je potpis na listi birača – aplikacija bi rekla ‘da’, ako je rekla ‘ne’, onda je to išlo na kontrolne liste i to bi onda povjerenstvo gledalo. Tu mi ništa nije sporno”, rekao je Mitrikeski.
Problematična je kategorija duplih potpisa, rekao je Mitrikeski i poručio: “Svi koji ste duplo potpisali, sramite se, to je balkanizam i napravili ste medvjeđu uslugu Hrvatskoj”. Dodao je kako to čak ima elemente kaznenog djela.
“Gospođa Markić je rekla da će to osporiti na Ustavnom sudu i ja mislim da ona ima pravo to napraviti. Vidjet ćemo kako će se Ustavni sud izjasniti”, zaključio je Petar Tomev Mitrikeski.
Riječ je preuzeo Musić.
“Petar je dao tehničke detalje. Ono što je meni najzanimljivije je politička retorika. Idemo pluseve i minuse. Jasno je kad imate 40 tisuća upitnih potpisa – to može biti ili ozbiljna, unaprijed pripremljena makinacija organizatora ili ozbiljno kompromitiranje od strane Vlade. Znak upitnika daje to što Kuščević samouvjereno poziva organizatore i sve zainteresirane da provjere”, rekao je Musić.
“Svi su se svrstali, ili optužuju Plenkovićevu Vladu ili organizatore. Hajmo vidjeti što se ovdje stvarno događa. Ovo je već treći neuspjeli referendum u organizaciji iste ekipe koja se obračunava s HDZ-om i svojim izbornim neuspjesima”, nastavio je Musić.
Referendumi uobičajeni kao u Švicarskoj?
“Jasno je iz ovog referenduma da ovoj vlasti, a i nijednoj prije nje referendumi nisu interesi, jer je broj koji treba postići da bi se referendum moglo postići gotovo nemoguće doseći. S druge strane, to vidimo i po tome što se vlast, suprotno odredbama Venecijanske konvencije, uporno petlja i izjašnjava o referendumskim pitanjima, što ne bi smjela”, rekla je Marija Selak.
“Ovi dramatični primjeri koji su se isticali u javnosti, budući da vlast postupa pristrano, radi se o 0,2 posto cjelokupnih potpisa. Očito jedna statistička greška ili pojava, koja se pojavljuje i u drugim popisima”.
Nije se složila s Musićem.
“Ovaj referendum i drugi referendum koji je raspisan oko Istanbulske konvencije pokazuje da se događa podjela na toj desnici, odnosno svjetonazorskoj desnici koja se pojavila u zadnjih nekoliko godina. Imamo dva referenduma koja se raspisuju u isto vrijeme, očito postoji neslaganje među desnicom. Najveća je greška što su ih strpali u isti koš, ako se pokaže da je jedna inicijativa na nelegalan način prikupljala potpise, to će se automatski povezati s drugom inicijativom, a treba ih tretirati odvojeno”, rekla je Selak.
Podijelila je desnicu na svjetonazorsku desnicu koja se bavi strukturnim promjenama i koja pokušava kroz zakone promijeniti neke stvari, to je dio koji se okuplja oko Narod odlučuje, a često se izjednačava sa Željkom Markić.
“Ova druga se okuplja oko Istanbulske konvencije i to je populistička desnica koja više gleda bilo naroda, pokušava na svjetonazorskim pitanjima poentirati u smislu toga da prebaci preko budućeg praga, ako će se kandidirati. Taj je do vezan uz Ladislava Ilčića”, rekla je Selak.
“U trenutku kada se ministar Kuščević na neki način ruga s tim inicijativama, skupljanjem potpisa, pri čemu ga vlastiti premijer dovodi u pitanje – ne zaboravimo da je premijer rekao da mu se ‘čini’ da nije skupljeno dovoljno potpisa. Ni on sam nije siguran što se događa i što bi ovo sve moglo iznjedriti”, istaknula je Selak kao najvažnije.
Lana Bobić rekla je kako je sporno da se promjene rade na razini Ustava ako je moguće raditi ih na razini zakona.
“Prvo je trebalo provjeriti ustavnost postavljenih pitanja, a tek onda dozvoliti prikupljanje potpisa”, rekla je Bobić.