Nakon što je ministar financija Zdravko Marić objavio novo ‘stezanje remena’ kojima će država udarom na male i srednje poduzetnike te obrtnike nastojati popuniti blagajnu slijedom vala novih zapošljavanja u javnoj upravi, CEA je objavila svoj prijedlog reforme. A on uključuje i famozni ‘Flat Tax’, jedinstveni porez koji možda bude implementiran i na području čitave EU.
‘Porezna solidarnost’ je izlika za socijalističku klasnu teoriju
‘Flat Tax’ je tako u nedavnoj najavi trebao ići kroz dvije stope – 15% i 20%. To je u principu jedinstvena proporcionalna porezna stopa koja svakog poreznog obveznika tretira isto i nema progresivne manire prema bogatima, te se koristi još od Drugog svjetskog rata nakon rastućih potreba ekspanzionizma, reparacije i ratnih desanata. Prije toga upravo je FT bio norma u većini država, a danas se države polako vraćaju toj praksi pa ga tako među ostalima koriste BIH (10%), baltičke zemlje, Bugarska (10%), Mađarska (15%), Makedonija (10%), Rumunjska (16%), Rusija (13%), Saudijska Arabija (2.5%) te deset američkih saveznih država. Koje su reperkusije ovakvog sustava u praksi? Prije svega, dovodi do smanjenja sive ekonomije, nestanka dvostrukog oporezivanja, značajnog povećanja poreznih prihoda i smanjenja troškova poreznog sustava.
Zašto ga onda države ne uvode? Vrlo jednostavno, zbog socijalističkog principa ‘porezne solidarnosti’ pošto bogati i siromašni počinju plaćati isti porez pa bi eventualnom visokom poreznom stopom FT-a radnici i srednji slojevi snosili najveći porezni teret. Ako je pak porez nizak kao u Saudijskoj Arabiji, bogataši bi bili lišeni većeg tereta kojeg po klasnim teorijama moraju snositi. Porez na zarađenu dobit bi tako bio isti za sve. U nekim državama svatko ima neoporezivi dio plaće, tzv. osobni odbitak, te se on postotno povećava ovisno o visini plaće. Kako je kod nas generalno sustav žestok prema svima, čak i srednja klasa snosi izniman porezni pritisak, a o bogatijima da ni ne pričamo. Kritičari trenutnog sustava govore kako je stjecanje bogatstva destimulirano i da sposobne kažnjavaju za njihove uspjehe. Pobornici pak navode da bi bogati ako im u ovakvom sustavu nije dobro ionako već odavno otišli u Monte Carlo ili neki drugi porezni raj.
Velika porezna reforma za spas posrnulog gospodarstva
Navedeni razlozi stvaraju plodno tlo za utaju poreza ili pranje novca, kao i brojne druge tehnike prilično popularne u Hrvatskoj. U prijevodu – što je porez manje jednak za sve, to je korupcija veća. Zanimljivo je da u Italiji ovu reformu provode ‘Pokret pet zvijezdica’ i ‘Liga’, stranke koje briselska vrhuška i oponenti najčešće prozivaju za nacionalsocijalizam i populizam – a ovi potezi su upravo suprotni od navedenoga. Dapače, progresivna stopa poreza iznimno je populistička i socijalistička, relikt ‘diktature proletarijata’. Navedene stranke su izračunale da bi u konačnici manja porezna opterećenja za bogate rezultirala većim strateškim momentom za zapošljavanje novih radnika. Rusija i SAD primjer su dobrog efekta takve porezne reforme, iako su pravna sigurnost, mala birokracija i nameti glavni motivatori za domaće i strane investitore.
Izuzev FT-a, CEA nudi i ostale elemente širokopojasne porezne reforme među kojima su sljedeći principi:
a) Uvesti jedinstvenu stopu oporezivanja dohotka (flat tax) od 20% koji otvara mogućnost za čak veće porezne prihode (kao na primjeru Estonije i Slovačke). Bitno je pritom i povećanje neoporezivog dohotka na 5.000 kuna mjesečno, obzirom da je upravo osobni odbitak glavni izvor progresivnosti u sustavu poreza na dohodak. Navedeno bi povećanje neoporezivog dohotka predstavljalo rasterećenje od barem 2 milijarde kuna, a gubitak opći proračunskih prihoda treba nadoknaditi smanjivanjem rashoda lokalne administracije i odustajanjem od sniženja PDV-a 2020. na 24%. Pritom je potrebno istaknuti kako uslijed dosadašnjih rasterećenja već 1,5 milijuna poreznih obveznika ne plaća porez na dohodak. CEA prijedlog za flat tax s većim neoporezivim dohotkom bi mnoge još dodatno rasteretio, tako da bi porez plaćali samo bogatiji koje bi se također rasteretilo. Također, potrebno je pojednostaviti sustav koeficijenata tako da se uvede neoporezivi dio, povećan za fiksni iznos za svako dijete, uzdržavanog člana obitelji ili stopu invaliditeta.
b) Zamijeniti klasični porez na dobit jednostavnim porezom na isplaćenu dobit od 20% po uzoru na Estoniju koja je porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Tako bi se oporezivanje dobiti drastično administrativno pojednostavnilo. Oporezivala bi se samo isplaćena dobit, dok bi dobit kao računovodstvena vrijednost na kraju godine bila oslobođena oporezivanja i bilo kakve akontacije. Također, potrebno je ukinuti porez na kapitalnu dobit i dividendu kao oblike dvostrukog oporezivanja dobiti.
c) Ukinuti gotovo sve upravne pristojbe.
d) Poduzetnicima treba omogućiti 100%-tno priznanje svih poslovnih troškova.
e) Deregulirati propisivanje minimalnog koeficijenta za obračun plaća poduzetnika (uz podršku odustajanju od prvotno planiranog povećanja koeficijenta).
f) Ukinuti porez na potrošnju te trošarine na pivo, vino, kavu, bezalkoholna pića, kruta goriva, prirodni plin i električnu energiju, a svakako zadržati trošarinu na duhan.
g) Ukinuti porez na prijenos vlasništva nekretnina.
h) Ukinuti županijski porez na nasljedstvo.