Što je zapravo takozvani Marakeški dokument, na koga se odnosi i koja pitanja regulira? Na ova pitanja, nakon konzultacija sa stručnjacima, odgovorili su na Novoj TV.
1. Marakeški dokument zapravo ima naziv: “Globalni kompakt za sigurne, uredne i regularne migracije”. Kolokvijalno je nazvan Marakeški dokument po mjestu gdje bi uskoro trebao biti prihvaćen.
2. Glavni tajnik UN-a tamo je pozvao osobno predsjednike država koje su ga prihvatile.
No nekoliko stvari oko Marakeškog dokumenta treba pojasniti. On nije sporazum, već katalog raznih mjera koje su države usuglasile.
3. Taj dokument ne treba ratifikaciju u državama koje su na njemu radile, što znači da neće proći saborsku proceduru koja podrazumijeva raspravu, njegovo usvajanje, a potom i potpis predsjednice
4. U dokumentu je jasno navedeno da je neobvezujući okvir za suradnju za svaku državu. U praksi, država može odlučiti što želi, a što ne želi konzumirati iz dokumenta.
5. Važno je da se u dokumentu jasno odvajaju migranti i izbjeglice te se navodi da se to regulira zasebnim zakonskim okvirom.
- I na kraju, regulira pitanje leganih migranata.
Treba imati na umu da je definicija migranata široka. Migranti nisu samo ljudi koji bježe od rata i ostalih katastrofa. Postoje i ekonomski migranti, ljudi koji odlaze u druge države zbog posla ili školovanja.
Tako, primjerice, migrant prema ovom dokumentu može biti i hrvatski radnik koji radi u Irskoj. Takvih je migranata od ulaska Hrvatske u Uniju više od 200 tisuća.
To mogu biti i hrvatski studenti koji svoja znanja stječu u sklopu projekta Erasmus, isto tako to mogu biti primjerice francuski studenti koji u sklopu istog projekta studiraju u Hrvatskoj.
To se odnosi i na dijasporu, pa tako i hrvatsku, koja živi i radi diljem Europe i svijeta.
Migraniti su i oni koji bježe od rata ili prirodnih katastrofa.
Što sve dokument regulira?
Kada je riječ o radnom zakonodavstvu, migrant mora imati isti ugovor o radu kao i zaposlenik u zemlji u kojoj se nalazi. Regulira se razmjena dokumenata da se omogući konzularnim predstavništvima primanje dokumenta kao što je recimo osobna iskaznica ili putovnica.
Predviđeno je da se osiguraju programi obrazovanja za djecu kojima je formalni sustav nedostupan, pa do obuke na radnom mjestu. I na kraju uključivanje zdravstvenih potreba migranata u nacionalne i lokalne zdravstvene politike, piše dnevnik.hr.