Čelnici zemalja članica okupit će se u četvrtak i petak u Bruxellesu na redovitom prosinačkom summitu, na kojem će, iako nije tako planirano, dominirati pitanje Brexita nakon što je premijerka Theresa May odgodila glasovanje u britanskom parlamentu o dogovorenom sporazumu o izlasku iz EU-a.

Na dnevnom redu summita, na kojem sudjeluje hrvatski premijer Andrej Plenković, niz je tema, od migracija, reforme eurone, borbe protiv dezinformacija do višegodišnjeg europskog proračuna.
Iako uopće nije bilo planirano, čelnici EU-a će se ponovno morati baviti brexitom, koji bi mogao zasjeniti ostale teme.
Britanska premijerka Theresa May u ponedjeljak je iznenada odgodila parlamentarno glasanje o Brexitu planirano za utorak, gurajući britanski plan o izlasku iz EU-a u kaos, priznajući da je suočena s porazom. Najavljeno je da će ona tražiti od čelnika EU-a potporu u vezi s ratifikacijom sporazuma, ali su predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u utorak ponovili da se ne predviđaju ponovni pregovori o Brexitu.

Tusk je odmah po odgodi glasovanja u britanskom parlamentu objavio da saziva summit 27-orice o brexitu, koji nije bio ni predviđen, ističući da se o dogovorenom sporazumu neće ponovno pregovarati, uključujući i zaštitni mehanizam, kojim se jamči da neće biti fizičke granice na irskom otoku, što se pokazalo najvećim problemom za Veliku Britaniju. Theresa May je u utorak krenula na mini-europsku turneju kako bi prije summita pokušala ishoditi neke ustupke. Najprije je posjetila Den Haag i sastala se nizozemskim kolegom Markom Rutteom, zatim je otišla u Berlin na noge kancelarki Angeli Merkel, a navečer stigla u Bruxelles gdje su je primili Tusk i Juncker. Nekoliko sati prije odgode glasovanja, Sud EU-a objavio je da je pravno moguće za Veliku Britaniju jednostrano povući odluku o izlasku iz EU-a. Odluku o izlasku može se povući samo ako se donese prije samog izlaska, to jest do 29. ožujka 2019. To je još više otežalo situaciju za ispregovarani sporazum, jer oni koji bi ga možda i podržali, a inače bi radije da zemlja ostane u EU-u, ne žele to učiniti jer u slučaju da sporazum bude izglasan više nema mogućnosti povlačenja odluke.

Osim o brexitu, čelnici će razgovorati o migracijama, odgovoru EU-a na dezinformacijsku kampanju, borbi protiv rasizma i ksenofobije, klimatskim promjenama,  o nekim vanjskopolitičkim pitanjima te održati prvu razmjenu mišljenja o prijedlogu sedmogodišnjeg proračuna EU-a.

Što se migracija tiče, ne očekuje se napredak u pogledu najtežeg pitanja – spornih kvota za raspodjelu migranata zbog čega je zapela reforma europskog sustava azila.
Paket za reformu sustava azila sadrži 7 zakonodavnih prijedloga, a oko njih pet već postoji suglasnost: Uredba o kvalifikaciji, Direktiva o uvjetima prihvata, Uredba o Agenciji EU-a za azil, Uredba o Eurodacu i Uredba o okviru Unije za preseljenje. Međutim, još nema konsenzusa oko Uredbe o postupcima azila te oko Dublinske uredbe.

Postoje prijedlozi da se taj paket razveže i da se usvoji pet usuglašenih prijedloga, a da se o dva sporna nastave pregovori. Osim toga, Njemačka i Francuska su prošli tjedan na sastanku ministara unutarnjih poslova predložile da one članice koje ne žele primati migrante mogu pokazati “alternativnu solidarnost” tako što bi u zamjenu davale financijski doprinos u europski proračun.
Čelnici će na summitu prvi put razgovarati o prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021-2027. koji je Komisija objavila početkom svibnja.

O tome se ne očekuje neka iscrpna rasprava i ulažanje u pojedinosti, a u zaključcima, prema sadašnjem nacrtu, treba bi stajati poziv da se o tome postigne dogovor na razini šefova država ili vlada do jeseni sljedeće godine.

Komisija je pozvala zemlje članice da dogovor o proračunu postignu što prije, po mogućnosti prije europskih izbora krajem svibnja sljedeće godine, ali za to nema gotovo nikakvih izgleda.
Tema sedmogodišnjeg proračuna bit će jedna od dominantnih tema sljedeće godine, a u slučaju nekog zaokreta u Velikoj Britaniji i eventualnog opoziva odluke o izlasku, Europska komisija bi morala raditi novi prijedlog jer je sadašnji napravljen za 27 članica.

Europska komisija je predložila veći proračun za 27 zemalja članica, nego što je sadašnji sedmogodišnji proračun, koji uključuje 28 članica, s Velikom Britanijom, koja je veliki neto-uplatitelj s oko 12 do 14 milijardi eura godišnje. Osim rupe u proračunu koja ostaje zbog odlaska Velike Britanije, pojavile su se nove potrebe koje treba s puno više sredstava financirati iz europskog proračuna poput migracija, zajedničke obrane, zaštite vanjske granice itd. Komisija je stoga s jedne strane predložila povećanje doprinosa država članica u europski proračun, a s druge smanjenje sredstava za pojedine politike poput kohezije i zajedničke poljoprivredne politike. I dok se bogatije članice protive povećanju nacionalnih doprinosa u europski proračun, a podržavaju smanjenje kohezijskih sredstava, siromašnije članice imaju suprotan stav – nemaju ništa protiv podizanja nacionalnog doprinosa, ali se protive smanjenju sredstava za koheziju.

Europski parlament se sa svoje strane već očitovao o prijedlogu Europske komisije i traži puno veći proračun, oko 200 milijardi eura više nego što je Komisija predložila. Europski parlament traži da se ne smanjuju sredstva za kohezijsku politiku te zajedničku poljoprivrednu politiku. Komisija predlaže čak 10 posto manje sredstava za koheziju u odnosu na sadašnji sedmogodišnji proračun, a za poljoprivredu i ruralni razvoj 15 posto manje. Dogovor, do kojeg se sigurno neće lako doći, vjerojatno će biti negdje između prijedloga Komisije i stajališta Europskog parlamenta.
Čelnici 27 zemalja trebali bi potvrditi dogovor o reformi eurozone, koji je nedavno postignut na ministarskoj razini, a koji je poprilično razvodnjen u odnosu na prvotne ambicije.

Najviše zapinje u pogledu dovršetka bankarske unije. Njemačka se i dalje protivi zajedničkom europskom sustavu jamstava za štedne pologe u bankama. Njemačka se pribojava da bi se novac njezinih štedišta i banaka mogao koristiti za spašavanje neodgovornih banaka u zemljama na jugu Europe. Ministri su se dogovorili da će o tome ponovno raspravljati u lipnju sljedeće godine.
Čelnici bi u zaključcima trebali pozvati da se na europskoj i nacionalnoj razini hitno donesu mjere za jačanje borbe protiv dezinformacija kako bi se osigurala korektna provedba europskih izbora.