Svi problemi hrvatskog zdravstva: Tko je taj Superman koji će omogućiti da pacijent bude legalno zaštićen u Hrvatskoj

0
98
screenshot

Strenja Linić: "Cjelokupni sustav će pasti zbog odlaska liječnika i medicinskih sestara"

Kako riješiti problem golemih dugova u zdravstvu? Može li u tome pomoći drastično povećanje trošarina na alkohol i cigarete? Na ta i druga pitanja u Otvorenom HRT-a odgovarali su pomoćnik ministra zdravstva Vilim Beroš, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku (Most) Ines Strenja Linić, članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Ines Balint, predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić i ravnatelj Kliničke bolnice Sveti Duh, Zagreb Mladen Bušić.
Ines Strenja Linić kazala je kako je oporba, unatoč različitim svjetonazorima u Saboru jasno kazala zašto ministar Kujundžić treba biti razriješen. Vilim Beroš je kazao kako u Ministarstvu ovu borbu smatraju legitimnom, ali se ona prelila na zdravstveni aspekt. “Ova Vlada je napravila dosta pozitivnih koraka. Ovu su Vladu dočekali dugovi u zdravstvu koji se generiraju desetlječima, kao i velike liste čekanja. Ministar je najprije napravio detaljnu analizu stanja. Potom su predložene mjere, ali je problem zakonodavni okvir koji treba mijenjati. U prvom čitanju u Saboru napravljene su manje korekcije i sad ide u drugo čitanje”, kazao je.

Na tvrdnju Beroša da zakon nije mijenjan 10 godina, odgovorila je Strenja Linić – koja kaže da je zakon u 10 godina mijenjan 16 puta. “Cjelokupni sustav će pasti zbog odlaska liječnika i medicinskih sestara”, napomenula je.

Loading...

Jasna Karačić smatra kako se smjenom ministra Kujundžića ne bi promijenilo ništa u odnosu na pacijente. “Današnja rasprava je potpuno promašena, nitko nije predložio ništa što bi pomoglo pacijentima. Zašto se nađu novci za skupe limuzine i povlaštene mirovine, a ne za zdravstvo i skupe lijekove”, kazala je. Posebno je naglasila kako su svi članovi radne skupine koji su sudjelovali u izradi prijedloga zakona – lobirali za svoje interese. Došlo se u fazu konflikta i svi su zaboravili na interese pacijenata.

“Tko će izaći javno i reći da će biti bolji ministar. Tko je taj Superman koji će omogućiti da pacijent bude legalno zaštićen u Hrvatskoj, da procesi idu po službenoj dužnosti, a ne da pacijenti pravdu traže privatnim tužbama”, upitala je. Ines Strenja Linić ovome je dodala kako su svi zahtjevi liječnjika upereni za dobrobit pacijenata i sustava. Smatra da bi ‘bilo tko’ bio bolji ministar od Kujundžića.

Ines Balint je istaknula kako nije uvažena nijedna primjedba struke u raspravi o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Zakonu o zdravstvenom osiguranju. “Na obiteljsku medicinu odlazi 6 posto zdravstvenog novca, a na primarnu zdravstvenu zaštitu – 15 posto. Ni lipu više nismo tražili – a predlagali smo administrativna rješenja kako bi došlo do poboljšanja za nas i na naše pacijente. Prijedlozi su bili po uzoru na europske zemlje. Pacijenti lutaju u zdravstvenom sustavu, a liječinici odlaze, jer nema normativa i standarda za vrednovanje njihovog rada”, kazala je. Kao problem u zdravstvu navela je i loše uvjete rada ali i nemogućnost izbora liječnika primarne zdravstvene zaštite da rade i privatno i podučavaju mlade liječnike. “Mi možemo rasteretiti bolnički sustav – da nam se dozvoli da 80 posto problema naših pacijenata riješimo u ambulantama”, poručila je.

Mladen Bušić je kazao kako njega frustrira samo nerad. “RH ima odličan zdravstveni sustav i zdravstvenu zaštitu. Može biti bolji i tome treba težiti. Temelj sustava su kvalitetni liječnici i dobro zdravstveno osoblje i nezdravstveno osoblje. Generator problema u zdravstvu je van zdravstvenog sustava, jer lokomotiva svake države je poduzetnik. Gospodarstvo države nam govori koliko snažan zdravstveni sustav možemo imati. A ono što vučemo iz prošle države je odnos prema radu”, kazao je. Smatra da naš Zakon o radu izjednačava radnika i neradnika: “Ako vi radnika ne možete nagraditi – frustrirate one koji rade”.

S tim se nije složila Ines Strenja Linić: “Ne mislim da je naš sustav dobar. Smatram da zdravstveni djelatnici itekako rade. Govorite s aspekta Zagreba, pogledajte Slavoniju”. Posebno joj smeta odluka ministra Kujundžića da liječnici prije rada ne moraju odraditi pripravnički staž. “Zamislite da na Brač dođe raditi liječnik koji nije u životu dao inekciju”, kazala je.

Vilim Beroš kazao je kako će novim zakonom biti moguće nagraditi liječnike koji više rade, a da staža neće biti – definirano je i ispregovarano prije 7 godina ulaskom u EU. “Nesigurnost mladih liječnika je prepoznata. U novom zakonu postoji članak koji omogućava ‘sekundarijat’ kao fazu pripreme za ulazak u zdravstveni sustav”. Napomenuo je kako će prema projekcijama, iduće godine iz proračuna biti preusmjereno 700 milijuna kuna više za zdravstvo. Ponovio je kako u su datim okolnostima i novčanim gabaritima – rezultati izvanredni.

Ines Balint je kao problem u zdravstvu navela i loše uvjete rada ali i nemogućnost izbora liječnika primarne zdravstvene zaštite da rade i privatno i podučavaju mlade liječnike. “Mi možemo rasteretiti bolnički sustav da nam se dozvoli da 80 posto problema naših pacijenata riješimo u ambulantama”, poručila je.

Ministre financija i zdravstva razdvojio oblak dima

Na kraju emisije postavljeno je pitanje najavljenog drastičnog poskupljenja cijena cigareta i alkohola. “Ne radi se o žellji da se zdravstvo sanira na taj način – već se radi o brizi za zdravlje, poglavito mladih ljudi kojima bi takve stvari biti manje dostupne”, kazao je Vilim Beroš. “Ovisnosti su bolest modernog društva. Mladi u svojoj izoliranosti, okrenuti tehnlogiji a ne sportu – skloniji su korištenju takvih sredstava”, naglasio je. Ines Strenja Linić stala je na stranu ministra financija Zdravka Marića za kojega smatra da je u ovoj stvari “racionalniji” jer će se otvoriti krijumčarske rute. “Da je ministar zdravstva mislio nešto učiniti mogao je potpuno zabraniti pušenje u kafićima. Okom nije trepnuo na to što se ukida Agencija za borbu protiv droge”, kazala je.

Jasna Karačić podržava ovakvu akciju ministra Kujundžića jer bi se tako moglo namaknuti novac za preventivne programe. S tim se složila i Ines Balint. Ali smatra kako bi poskupljenje moralo biti postupno, a novac preusmjeren isključivio u preventivu i liječenje teških bolesti koje nastaju prekomjernim pušenjem i pijenjem alkohola. Mladen Bušić vjeruje u pozitivnu namjeru ministra. “Nisam nikoga čuo da represivnom mjerom smatra to što najnoviji Samsung, iPhone ili neki automobil jednako košta u Hrvatskoj i u Europi i SAD-u”, naglasio je.