Na sjednici je sudjelovala i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.
Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju Carmel Agius i predsjednik MICT-a, tijela koje nasljeđuje Haški sud, Theodor Meron ocijenili na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku da je Haški sud ostavio snažno nasljeđe i ostvario svoju misiju progona pojedinaca odgovornih za ratne zločine.
Uspostava Haškog suda jedan je od najponosnijih trenutaka međunarodne zajednice, istaknuo je Agius. Ponosan sam što danas pred Vijećem sigurnosti mogu reći: ispunili smo misiju, rekao je posljednji predsjednik Haškog suda podnoseći izvještaj o radu Suda.
Istaknuo je da je sud nepristrano, neovisno i učinkovito donosio presude pojedincima a ne narodima ili vladama. Agius je istaknuo da zatvaranjem Haškog suda ne završava posao na progonu odgovornih za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Veliki broj zločina tek treba procesuirati pred nacionalnim pravosuđima, a tisuće žrtava još vapi za pravdom, kazao je Agius i pozvao međunarodnu zajednicu da podrži te napore. Odsustvo rata ne znači mir, posebno u BiH, poručio je posljednji predsjednik ICTY-ija.
Agius je poručio i da je Haški sud svojim pravnim normama primjerice u slučaju tretiranja silovanja izmijenio krajolik međunarodnog prava.
Osvrnuvši se na samoubojstvo generala Slobodana Praljka kazao je kako je to što se dogodilo bilo vrlo nesretno ali da to ne smije zasjeniti nasljeđe i presude koje je donio haški sud. Upozorio je da se neki pokušavaju eksploatirati taj slučaj i da se to ne smije dozvoliti.
Predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), tijela koje nasljeđuje ICTY, Theodor Meron kazao je kako je taj sud predstavljao istinski iznimnu prekretnicu u međunarodnoj pravdi.
Podsjećajući da je osnivanje suda prije 24 godine bilo praćeno sumnjama od toga hoće li osigurati uhićenja do toga hoće li zaživjeti i osigurati da krivci odgovaraju, Meron je kazao kako je nadmašio i najoptimističnija očekivanja i ojačao same temelje međunarodnog humanitarnog prava.
Sud je pokazao da se i najkompliciraniji predmeti mogu voditi u skladu s najvišim standardima.
On je napomenuo da MICT vodi žalbeni postupak u predmetima Šešelj i Karadžić te ponovljeno suđenje u predmetu Stanišić i Simatović. Pravomoćnu presudu u predmetu Šešelj najavio je za prvu polovicu 2018., a presudu Karadžić krajem 2019.
Brammertz: Previše ljudi osuđene ratne zločince smatra junacima
Glavni haški tužitelj Serge Brammertz ocijenio je kako reakcije na presude Ratku Mladiću i bosanskohercegovačkim Hrvatima pokazuju da previše ljudi osuđene ratne zločince smatra junacima i da na prostoru bivše Jugoslavije nema volje da se prihvati odgovornost za ratne zločine iz ratova 1990-ih.
Haški sud donio je 22. studenog osuđujuću presudu vojnom vođi bosanskih Srba Ratku Mladiću, a 29. studenog šestorici vojnih i političkih čelnika Hrvata u BiH. Događaji u posljednja dva tjedna pokazuju da mnogi osuđene ratne zločince smatraju junacima, dok se žrtve i preživjeli ignoriraju, rekao je Brammertz.
Dodao je da u regiji još nema volje da se prihvati odgovornost za zločine i da se krene naprijed, posebno među političkim vodstvima. Nažalost, previše ljudi sluša ratne zločince koji se kriju iza kolektivne odgovornosti i tvrde da je cijeli narod kriv ako se njih proglasi krivim, rekao je. Nekoliko puta je ponovio da se njegov ured oduvijek vodio individualnom krivnjom, činjenicom da zločine nisu počinili narodi, nego pojedinci, uključujući njihove političke i vojne lidere. Nijedan narod nije odgovoran za ratni zločin, krivnja je isključivo na pojedincu, ustvrdio je.
Po njegovim riječima, sami rezultati Haškog suda neće dovesti do pomirenja u regiji u kojoj brojni zločinci još nisu osuđeni i mnoge žrtve još čekaju pravdu. Želimo da zemlje bivše Jugoslavije krenu dalje u postizanju pravde, rekao je Brammertz i najavio da će i dalje tijesno surađivati s nacionalnim tužiteljima u Srbiji i BiH.
Tužitelj je naglasio da je brojne zločince uspio privesti pravdi, iako se države nastale na prostoru bivše Jugoslavije često nisu pridržavale svojih međunarodnih obveza, posebno u pogledu izručenja i dostave dokumenata.
Predstavnik Urugvaja, nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, osvrnuvši se na izvještaj Haškog suda kazao je da je Sud u 25 godina osudio 161 osobu te da nisu ostavili niti jednog bjegunca na slobodi. Sud je ispunio pravne aktivnosti bez ikakvih okolišanja. Izrekao je zadnju presudu prije nekoliko dana, kazao je.
Želio bih reći da je Haški sud doprinio je razvoju međunarodnog prava i bio je pionir u mnogim područjima kao što je međunarodno humanitarno pravo. Sud je definirao koncept međunarodnog sukoba, a doveden je i koncept zapovjedne odgovornosti, kazao je predstavnik Urugvaja i naglasio da je sud uspostavio pravne i povijesne istine. Prenio je poruku da ne može biti pravde bez istine i da ne može biti mira bez pravde.
Predstavnik Italije, nestalne članice Vijeća sigurnosti, pohvalio je sve one koji su doprinijeli dosadašnjem radu Haškog suda. Vijeće sigurnosti treba nastavljati promicati pravdu kao dio međunarodne strategije. Trebamo imati bolji angažman koji se tiče odgovornosti i kažnjivosti.
Predstavnik Egipta, nestalne članice Vijeća sigurnosti, rekao je da želi izraziti veliku zahvalnost predsjedniku Haškog suda i glavnom tužitelju Suda. Izrazio je zahvalnost za rad radnih skupina u Haškom sudu te naglasio da podupire rad nasljednog mehanizma međunarodnih kaznenih sudova.
Predstavnik Kazahstana, nestalne članice Vijeća sigurnosti, rekao je da njegova delegacija izražava poštovanje za objektivnost i poštivanje važnih načela, nepristranost, iskustvo i naslijeđe ovog suda. Sve što je naučeno mora se i dalje nastaviti primjenjivati. Primarni cilj je provođenje pravde na način da oni koji su odgovorni za zločine budu kažnjeni.
Predstavnik Kine, stalne članice Vijeća sigurnosti, kazao je da Kina pozdravlja napore predsjednika Haškog suda. Kina prepoznaje napore nasljednog mehanizma te očekuje da će nastaviti rad Haškog suda.
Bolivija, nestalna članica Vijeća sigurnosti, pozdravila je rad Haškog suda.
SAD: Države ne mogu birati kako im se sviđaju presude
Predstavnica SAD-a, stalne članice Vijeća sigurnosti, izrazila je zahvalnost na radu Haškog suda te je kazala da je to prvi sud nakon nirnberškog i tokijskog koji je sudio za zločine učinjene protiv čovječnosti i za genocid. Postavio je važne presedane kao avangarda međunarodnog prava. Kroz svoj rad Haški sud je uspostavio činjeničnu i depolitiziranu arhivu događaja koji su se dogodili tijekom rata. Haški sud je osudio mnoge vođe za rat na Balkanu. Podsjećamo na presudu za Ratka Mladića. Mladić je osuđen među ostalim za genocid u Srebrenici. Nadamo se da će ova presuda dati neku vrstu mira njegovim žrtvama.
SAD podržava Sud i ostale države da se pridržavaju presude. Države ne mogu birati kako im se sviđaju presude. Da bi došlo do pomirbe na Balkanu, još jedna je zadaća pred mehanizmom nasljednikom Haškog suda. Pozivamo sve države da snažnmo surađuju na razrješavanju preostalih slučajeva. SAD pozdravlja prebacivanja slučaja Vojislava Šešelja na nacionalni sud. SAD pohvaljuje i tužioca i podržavamo to da su slučajevi došli do kraja.
Pozdravaljamo restrukturiranje istraga nad bjeguncima. Trebaju se uhititi još osam bjeguncima. Tri bjegunca za zločine na području bivše Jugoslavije, a pet za zločine u Ruandi, kazala je među ostalim predstavnica SAD-a.
Rusija: U većini slučajeva Haški sud nije dorastao zadatku
Predstavnik Rusije, stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, rekao je da se prilikom osnivanja očekivalo da će ovaj sud biti objektivan i nepristran i da će doprinijeti pomirenju u regiji.
U većini slučajeva ovaj Sud nije dorastao svome zadatku. Sud je primjer postojanja dvostrukih standarda. Provodio je selektivnu pravdu, kazao je. Govoreći o sudu rekao je da je on s jedne strane bio protusrpski nastrojen. Sud nije primijenio temeljna načela kažnjavanja svih onih koji su odgovorni za ratne zločine na Balkanu. Slučaj Ratka Mladića nastavlja se politizirati. Sud je radio pod pritiskom i nije obavio zadaću u slučaju Kosova. Da bi osudio Vojislava Šešelja ovaj sud ga je 11 godina držao u pritvoru, kazao je ruski predstavnik. Svjedočili smo i šokantnoj smrti Slobodana Miloševića, kazao je. Napominje i da sud nije bio u mogućnosti osigurati temeljnu uzdravstvenu zaštitu. Spomenuo je i slučaj Ratka Mladića. Govoreći o Slobodanu Praljku kazao je da je bila upitna sigurnost zatvorenika.