Idući okrugli stol održava se idući tjedan u Zadru, a oštećenici najavljuju kako će proći cijelu Hrvatsku kako bi više od 30 tisuća oštećenika upoznali sa zakonskim mogućnostima.
Samo na otoku Rabu ima više od 700 ugovora s nelegalnim i nezakonitim RBA zadrugama, a brojnim stanovnicima otoka austrijski bankari kredite su dijelili šakom i kapom. Cilj su bile atraktivne nekretnine prvi red do mora, koje su naumili otuđiti za desetinu stvarne cijene nekretnine. Upravo su ih na održanom okruglom stolu pravni stručnjaci upoznali s Lex Škibola, uz brojna pitanja na koji način se izvući iz pakla austrijskih regionalnih zadruga.
Odvjetnica Ana Galoši Comisso stigla je na Rab na poziv Inicijative oštećenika RBA zadruga. U uvodnom djelu istaknula je kako svi građani koji imaju sklopljene ugovore s međunarodnim obilježjem imaju pravo podnijeti tužbu temeljem zakona poznatog kao Lex Škibola.
– Svatko od oštećenika se mora boriti za sebe, jer se zakon ne primjenjuje općenito, odnosno, samim stupanjem na snagu Zakona ne znači da su u tom trenutku svi ugovor ništetni, već svatko ponaosob mora poništiti vlastiti ugovor pred sudom ponišio. A posljedica takvih presuda znači da se time skida hipoteka i poništava se javno-bilježnički akt a dužnici su jedino obvezni vratiti glavnicu kredita iznosa kojeg su podigli, objašnjava odvjetnica Galoši Comisso.
Pravni stručnjak Ivica Marković ujedno je i ekspert za Lex Škibola. Okupljenima je objasnio kako postoji zakonsko uporište koje demantira tvrdnje RBA regionalnih zadruga kako se radi o ugovorima sklopljenima u Austriji.
– Namjera Austrijanca je da time izbjegnu hrvatsko zakonodavstvo i zapravo pokušaj zavaravanja pravnog sustava koji treba utvrditi da su ugovori isključivo i jedino sklopljeni u Hrvatskoj. Osnovno uporište oštećenika upravo je u rješenju Ustavnoga suda od travnja ove godine koji je ocijenio kako su svi Ugovori s RBA regionalnim zadrugama sklopljeni na području Republike Hrvatske pred hrvatskim javnim bilježnicima te da je za rješavanje sporova isključivo mjerodavno hrvatsko pravo i nadležni hrvatski sudovi, objašnjava Marković.
Dodaje kako se se o rješenju Ustavnoga suda ne rasprava i njihove odluke se ne preispituju, stoga oštećenici imaju de facto dokaz da su svi ti ugovori hrvatski ugovori. Stoga je strankama u predstojećim parničnim i ovršnim postupcima upravo Ustavni sud prokrčio put ka dobivanju svih tih sporova, zaključuje pravni stručnjak.
Na okruglom stolu Branko Hleb iz Varaždina upozorio je kako je bitka za dokazivanje ništetnosti jednakog intenziteta kao i na Rabu.
– Varaždin je bio prvi i zapravo početak tih kredita jer se na mom području nalazilo najviše posrednika koji su nudili te kredite. Stvarnu brojku ne znam, ali imamo najmanje 500-njak oštećenika, a u samoj Međimurskoj županiji još i više, objašnjava Hleb.
– Mi smo jako dobro organizirani među sobom i to se pokazalo ključnim za rješavanje problema, jer samo prenošenjem informacija možemo stati na kraj austrijskim bankarima i uputiti ljude u pravno rješenje problema, zaključuje Hleb.
Jedan od oštećenika je i Neno Koljaja, koji godinama upozorava na brojne nezakonitosti i nelogičnosti na poslovanje austrijanaca. Upravo je zahvaljujući njemu ova tema aktualizirana u Saboru, budući da je godinama obilazio saborske zastupnike i medijima slao dokaze na koji su način RBA regionalne zadruge sklapale ništetne kredite po Hrvatskoj.
– Pozivam sve oštećenike da se ne boje i ne odustaju, posebice ako sudovi odbijaju donositi odluke na osnovu Lex Škibola. Isto sam i sam doživio i isti tren samo podigao kaznenu prijavu protiv sutkinje D. N. iz Ovršnog odjela Općinskog suda u Zadru. Više nas ne mogu vozati kada je u pitanju ova problematika, sada imaju Zakon i moraju ga se pridržavati, jasan je Koljaja.
Organizatorica okrugloga stola Ksenija Miščević iz Supetarske Drage ujedno je i predstavnica oštećenika na otoku Rabu. Objasnila je kako se godinama bore protiv nelegalnih austrijskih zadruga, koji su tu dolazili i nudili im kredite šakom i kapom.
– Osnovano sumnjam kako se radi o organiziranom pranju novca jer su nam novac davali na ruke a mi smo uplaćivali godišnje rate natrag njima na njihove račune putem hrvatskih poslovnih banaka. Iako smo to prijavili policiji, do danas nitko nije pokazao interes istražiti te navode niti provesti temeljitu istragu. Oštećenici koji su pravomoćno izgubili postupak radi ništetnosti ugovora, članovi njihove obitelji koji nisu obuhvaćeni tom negativnom pravomoćnom presudom imaju pravnu mogućnost pokrenuti novu tužbu za ništetnost temeljem Lex Škibola i Zakona o obveznim odnosima poništiti taj Ugovor sa svim pravnim posljedicama, objašnjavao Ksenija Miščević. Ujedno se i pita koji je pravni interes sutkinje s Raba koja je preskočila sve hrvatske pravne adrese i Europskom sudu zahtjev za davanje mišljenja o usklađenosti Škibolinog zakona s pravom Europske Unije, što je svakako presedan u postupanju suca koji na hrvatskim sudovima mora primjenjivati hrvatske zakone.
Idući okrugli stol održava se idući tjedan u Zadru, a oštećenici najavljuju kako će proći cijelu Hrvatsku kako bi više od 30 tisuća oštećenika upoznali sa zakonskim mogućnostima. Oštećenici regionalnih RBA zadruga cijelo vrijeme se pitaju kako to da su ugovori sklopljeni u Austriji a zadruge su u Hrvatsku javnim bilježnicima slali jednostrano potpisane obrasce ugovora. Ako su potpisani u Austriji, zašto javni bilježnici nisu slali gotove sklopljene ugovore?