Franjo Kuharić, voljeni hrvatski kardinal kojeg je dva puta pokušala ubiti Udba

0
511

Poznat je po kršćanskoj humanosti pa je za vrijeme Domovinskog rata izjavio: "Ako netko sruši tvoju kuću, ti njegovu čuvaj. Ako ti netko ubije oca, ti nemoj njegovog"

Omiljeni hrvatski kardinal Franjo Kuharić umro je na današnji dan 2002. godine . U trenutku smrti bio je u 82. godini. Kardinal Franjo Kuharić otišao je kao zagrebački nadbiskup u mirovinu 1997. godine, premda je uvjete za umirovljenje stekao već 1994. navršivši 75 godina starosti. Papa bl. Ivan Pavao II. ostavio je kardinala Kuharića na mjestu aktivnog nadbiskupa Zagrebačke biskupije još tri godine. Konačno, 1997. godine naslijedio je kardinala Kuharića na mjestu zagrebačkog nadbiskupa Josip Bozanić, dotadašnji krčki biskup.

Kardinal Kuharić dobio je titulu zagrebačkog nadbiskupa u miru (emeritus) i proživio je u mirovini još gotovo 5 godina.

Loading...

Franjo Kuharić rodio se 15. travnja 1919. godine u selu Gornji Pribić pokraj Krašića. Taj se kraj danas naziva i Dolinom kardinala (u nedalekom Brezariću rođen je kardinal bl. Alojzije Stepinac). Zanimljivo je da je Franjo Kuharić bio trinaesto, najmlađe dijete u obitelji. Školovao se u Klasičnoj gimnaziji na Šalati u Zagrebu, a u istom je gradu završio i studij teologije. Bio je župnik u više hrvatskih župa. Na njega je dva puta organiziran atentat: 1947. godine u Rakovom Potoku i 1948. godine u Jakovlju, a kao župnik bio je i na saslušanju u Udbi.

Biskupom je postao 1964., a zagrebačkim nadbiskupom 1970. godine. Kardinalom je proglašen 1983. i to s titulom Sv. Girolamo dei Croati (hrv. sv. Jeronima od Hrvata), po hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu. Bio je poznat po kršćanskoj humanosti pa je za vrijeme Domovinskog rata izjavio: “Ako netko sruši tvoju kuću, ti njegovu čuvaj. Ako ti netko ubije oca, ti nemoj njegovog”.

Kardinal Kuharić bio je omiljen u hrvatskom narodu, od kuda je i potekla želja za pokretanjem postupka za njegovo proglašenje blaženikom. U skladu s pokretanjem postupka za Kuharićevo proglašenje blaženim, pokojni kardinal automatski dobiva naslov sluga Božji (lat. Servus Dei).

Inače, ukupno je do danas na čelu biskupija na hrvatskim prostorima bilo desetak kardinala. Poimence, bili su to: Demetrije (postao kardinalom još u srednjem vijeku), Toma Bakač Erdödy (bio je čak i glavni kandidat za papu), Juraj Utišinović Martinušević (imao je veliku ulogu u povijesti Transilvanije), Juraj Drašković (ujedno i kraljevski kancelar), Juraj Haulik (prvi zagrebački nadbiskup), Josip Mihalović (drugi zagrebački nadbiskup), blaženi Alojzije Stepinac (peti zagrebački nadbiskup), Franjo Šeper (šesti zagrebački nadbiskup i prefekt Kongregacije za nauk vjere), sluga Božji Franjo Kuharić (sedmi zagrebački nadbiskup), Vinko Puljić (vrhbosanski nadbiskup) i Josip Bozanić (osmi zagrebački nadbiskup).

Osim njih, još su dvojica Hrvata – Petar Berislavić i Antun Vrančić – proglašeni kardinalima, ali su umrli prije nego je vijest o proglašenju uopće došla do njih, te nikada nisu primili kardinalski šešir. Povrh svega, još jedan Hrvat – dominikanac Ivan Stojković, podrijetlom iz Dubrovnika – proglašen je kardinalom, ali od strane protupape Feliksa V. pa se njega ne smatra pravim kardinalom, nego tzv. pseudokardinalom. Dodajmo da je argentinski kardinal Estanislao Esteban Karlic hrvatskog podrijetla. Također, u Austriji je svojedobno ugledna bila grofovska obitelj Kolonić (piše se ponekad i kao Kollonitz, Kollonitsch, Kollonic), izvorno najvjerojatnije hrvatskog podrijetla, koja je dala čak dva kardinala i nadbiskupa.