Sveti Toma Akvinski o padu anđela: Obratite pažnju, događa se i nama!

0
343

Ponekad i činiti dobro može biti grijeh, evo i zašto

Kako je Sotona koji je bio Božje stvorenje pao? Koji je točno njegov grijeh. Prema svetom Tomi Akvinskom, grijeh palog anđela je htjeti biti kao Bog ali bez Boga uzimajući Bogu slavu koja Njemu pripada. Zapitajmo se što smo sve u svom životu htjeli učiniti na svoju, a ne na Božju slavu? Gdje smo izostavili Boga misleći da možemo bez njega? Čak i dobro koje smo činili ako smo činili da sebi činimo a ne Bogu, može nas odvesti u grijeh palog anđela. Mnogi ljudi, pa i mnogi vjernici žude za božanstvom, blagoslovom, uspjehom ali iz toga isključuju Boga tj. Njegovu volju i tako čine grijeh palog anđela!

“Anđeo je, bez ikakve dvojbe, zgriješio težeći za tim da bude kao Bog” (Suma teologije, 1, 63. pitanje, 3. članak).

Loading...

“I tako, teži li netko s obzirom na to biti sličan Bogu, ne griješi, samo ako sličnost Božju teži postići normalnim redom, tj. da je dobije od Boga. No griješio bi, dakako, tko bi težio za tim da po pravdi bude sličan Bogu, kao da to ide vlastitom moći, a ne po Božjoj moći” (Suma teologije, 1, 63. pitanje, 3. članak).

“…netko može težiti za tim da bude sličan Bogu s obzirom na ono u čemu po svojoj naravi ne može biti sličan, kao kad bi netko težio za tim da stvori nebo i zemlju, što je vlastito samo Bogu; u toj bi težnji bio grijeh. A na taj je način đavao težio da bude kao Bog. /…/ Težio je biti sličan Bogu u tome što je za tim težio kao za konačnom svrhom blaženstva, što je mogao postići snagom svoje naravi, odvraćajući svoju težnju od nadnaravnog blaženstva koje ovisi o Božjoj milosti. Ili ako je kao za konačnom svrhom težio za Božjom sličnošću koja se daje po milosti, htijući je imati snagom svoje naravi, a ne božanskom pomoći prema Božjoj rasporedbi” (Suma teologije, 1, 63. pitanje, 3. članak).

Tako sveti Toma Akvinski zaključuje u čemu je bit grijeha palog anđela:

“Zato što je prema oba mišljenja težio postići konačno blaženstvo svojom snagom, a to je vlastito samo Bogu” (Suma teologije, 1, 63. pitanje, 3. članak).

“Budući pak da je ono, što je po sebi, počelo i uzrok onoga što je po nekom drugom, iz toga također slijedi da je težio za tim da ima nekakvu vlast nad drugima. I u tome je na izopačen način htio biti sličan Bogu” (Suma teologije, 1, 63. pitanje, 3. članak).

Kakve veze ovo ima s našim životom? Što možemo naučiti iz pada anđela? Njegov grijeh je bio u tome što je vlastitim snagama htio postići nešto što je po sebi dobro; a ne s pomoću Božje milosti, vršeći volju Njegovu. Ovo je nama na pouku da se svetost i siguran hod prema Bogu sastoji u tome da ne izvršavamo stvari koje su po sebi dobre svojom voljom i na način kako mi hoćemo, nego da se predajemo volji Božjoj, da računamo na Njegovu milost. Nije samo stvar u tome – činiti dobro. Stvar je u ovome – kako ću to činiti? Kako ću doći do cilja? Sam svojim snagama onako kako ja to mislim da je najbolje, ili ću pitati Boga da vidim koji je put pripravio za mene pri tome tražeći od njega milost i pomoć za ostvarenje tog puta? Prvi put je bio put Sotone, palog anđela, dok je drugi put bio put koji je izabrao arkanđeo Mihael. Prvi put je put koji su izabrali prvi ljudi, drugi put je put koji je izabrala blažena djevica Marija. Po završetku ovozemaljskog života bit će pred Bogom razotkriveno koji put sam ja izabrao. Izbor je moguć dokle god putovanje traje.