Dr. sc. Ignac Kulier, naš najpriznatiji nutricionist kaže da su strahovi svih vrsta najveći generator oksidacijskog stresa. Oksidacijski stres koji stvara slobodne radikale oštećuje mitohondrije, narušava prirodnu ravnotežu između slobodnih radikala koje stvara i antioksidanasa, s druge strane. Tada nam pada imunitet i tada, jednostavno rečeno - brže starimo...
Strahovi svih vrsta najveći su generator oksidacijskog stresa, kaže dr. sc. Ignac Kulier, naš najpriznatiji nutricionist. Oksidacijski stres koji stvara slobodne radikale oštećuje mitohondrije, narušava prirodnu ravnotežu između slobodnih radikala koje stvara i antioksidanasa, s druge strane. Tada nam pada imunitet i tada, jednostavno rečeno – brže starimo.
Dr. Kulier još napominje da virusi i bakterije nisu jedini čimbenici raznih oboljenja, već postoji čvrsta veza između generiranja slobodnih radikala, te kardiovaskularnih, reumatskih i raznih drugih bolesti.
Važno je znati i to da oksidacijski stres ili povećana količina slobodnih radikala nastaje i zbog gubitka bližnjih osoba, operacijskih zahvata, teške bolesti, zbog fizičkog i psihičkog napora koji dugo traje. Izloženi su mu piloti i putnici u avionima na prekooceanskim letovima, pušači…
Logično je sad zaključiti, da ako uspijemo barem donekle kontrolirati stvaranje slobodnih radikala, smanjit ćemo i mogućnost nastanka raznih bolesti ili kako to lijepo kaže dr. Kuliier: „Ono što su za gljivice i bakterije – antibiotici, to su za slobodne radikale – antioksidansi.“
Ni sa čime ne treba pretjerivati…
Najpoznatiji antioksidans je sigurno vitamin C. Ima ga u većim količinama u limunu, grejpu, narančama, mandarinama, paprici, peršinu… u svakom slučaju, to je vitamin bez kojega se ne može. Doza od 60 mg dnevno koju je dugo preporučivala Svjetska zdravstvena organizacija, odavno se smatra nedovoljnom i zato nije čudno što je na tržištu sve više sintetičkih vitamina u dozama i do tisuću mg.
Iako nisam pristalica sintetičkih vitamina, često je ljudima izloženim oksidacijskom stresu, kakav je opisan na početku ovog teksta, neophodna i neka nadopuna ove vrste. Ovo posebno vrijedi za pušače i starije ljude kod kojih je već prisutan tzv. pad antioksidacijskog potencijala.
Ni sa čime, naravno, nije dobro pretjerivati, pa ni s natioksidansima, ali kad je riječ o vitaminu C, uvijek se sjetim dvostrukog nobelovca, dr. Linusa Paulinga, koji je izjavljivao da je uzimao i 2000 mg C vitamina dnevno. Doživio je 96 godina i dobio dvije Nobelove nagrade.
Nije to samo matematika…
Ipak, dr. Kulier je u svom predavanju naglasio da je sve – „u sinergiji“. Naime, antioksidativni potencijal vitamina C višestruko se povećava u kombinaciji s vitaminom E, karotenoidima, flavonoidima, a da bi se do kraja povećao antioksidativni kapacitet, potrebni su i minerali, bakar, cink, selen.
U ovom dijelu članka smatram važnim upozoriti i natjerati na razmišljanje sve one koji u raznim oblicima zeolita, zelene gline, aluminosilikata, megamina ili kako ga god zvali – vide čudotvoran lijek za sve. Ne želim reći da ovaj mineral nije dobar, ali ako ga uzimate u nadi da će vas očistiti od teških metala, olova kadmija žive i sl.,, zar ne mislite da će on na sebe vezati i cink, bakar, selen, željezo, krom?!
Napominjem, dobro se očistiti od teških metala i alkalizirati, ali što ako ostanemo bez mikroelemenata od kojih ovisi naš imunitet? Moj savjet je da kad radite detoksikaciju zeolitom, obavezno koristite nešto poput preparata „piskavica plus“. To je najbolji izvor organskog željeza, dobar izvor bakra selena i cinka. Između ostalog, dodan mu je i ekstrakt sjemenki grožđa koji uz bioflavonoide sadrži i moćni antioksidans resveratrol, a dodan mu je i ekstrakt grejpa.
Posije zobi su također snažan antioksidans jer sadrže puno selena i cinka. Važan sastojak ovog proizvoda je i sirovi silimarin koji, osim što pomaže našoj jetri da se oslobodi od raznih toksina, bistri naš um i popravlja nam raspoloženje. Podiže i razine glutationa, našeg prirodnog unutarnjega enzimskog čimbenika koji djeluje antioksidacijski, ali opet samo u sinergiji s cisteinom.
Cisteina ćete naći u mladom siru, koji je uz alfa linolensku višestruko nezasićenu masnu kiselinu, osnova poznate „Budvigove dijete“. U svjetlu priče o antioksidansima i činjenice da laneno ulje oksidira u roku od nekoliko dana od same proizvodnje i zbog zraka u bočici u kojoj je pakirano, ne možete ga sačuvati ni u kakvom hladnjaku. Stoga preporučam „Budvigovu dijetu“ s uljem Cameline sative ili tzv. boljim lanom.
‘Pametno ulje’
Bobičasto voće, poput borovnice, ribizla, kupina i malina snažan je izvor antioksidanata, ali važno je znati i to da je crno grožđe u ovom smislu sigurno zdravije od bijelog. Isto vrijedi i za vino. Jedan od važnih antioksiodanasa za zdravlje naših krvnih žila, moždanu cirkulaciju i dobro pamćenje je sigurno i folna kiselina.
Dobar izvor folne kiseline ili vitamina B 9 je – orahovo ulje. Kad se sjetimo iz prethodnih članaka da orahovo ulje sadrži i značajne količine joda, elegične kiseline (snažan antioksidans) i melatonin, te da je orahovo ulje jedno od rijetkih ulja koje ima u suvišku protuupalne alfa linolenske višestruko nezasićene masne kiseline, onda je jasno zašto ovo ulje zovemo „pametnim uljem“.
Kad kažem da ima u suvišku protuupalne omege 3, to znači da ga smatram višestruko boljim od konopljinog ulja koje ima samo dobar omjer protuupalne omege 3 i proupalne omege 6.
Stvar je u ravnoteži
Nakon svega rečenog, jasno je da je ishrana puna voća, povrća, mladog sira, hladno prešanog ulja, ribe, badema uz malo crnog vina nešto najbolje što možemo učiniti za svoje zdravlje, a riječ je naravno o tzv. mediteranskoj dijeti. Još je bolje, ako uz ovu ishranu par puta dnevno izađemo u prirodu, prošetamo ili se na bilo koji način opustimo.
Maslinovo ulje bez ribe nije ‘tekuće zlato’
Na kraju važno je zapamtiti i ovo: maslinovo ulje bez ribe kao izvora omege 3, protuupalne višestruke nezasićene masne kiseline, djeluje proupalno, jer sadrži proupalnu omegu 6 i omeogu 9.
Zato, ako izbjegavate ribu iz raznoraznih razloga, (teški metali, vegeterijanac ste i sl.), a maslinovo ulje koristite samo kao začin za salatu, ne zaboravite ga izbalansirati s barem jednom žlicom protuupalne cameline sative – hladnoprešanog ulja koje zovemo i bolji lan i koje osim što je dobar izvor omege
3 ne oksidira lako, a važno je i u podizanju našeg sveukupnog antioksidacijskog potencijala.
Čuvajte se i običnog lanenoga ulja. U dodiru sa zrakom ono oksidira i već u roku sedam dana od proizvodnje sadrži previše slobodnih radikala. Sadrži doduše i dalje velike količine omege 3, ali od oksidacije ga neće spasiti nikakav hladnjak, jer zrak je već u bočici…
Najbolji antioksidansi
Iako su svi jako važni za očuvanje naše zdravlja izdvojit ćemo i neke „favorite” među antioksidansima. Na prvom mjestu je glutation koji, hvala Bogu, stvara naša jetra. Dobra vijest je da njegove razine možemo povećati uzimanjem sirovog granulata silimarina. Ovaj granulat nije lijek, nego običan dodatak prehrani.
Važno je naglasiti da ovaj pripravak za razliku čak i od prirodnih ljekova nije u kapsuli i za njegovu proizvodnju nisu korištena nikakva štetna otapala poput heksana, acetona, nisu mu dodani nikakvi razrahljivači, poboljšivači okusa i pun je zdravih vlakana. Na Vama je samo da dva puta dnevno sažvačete i tako podignete svoju razinu glutationa za čak 35 posto.
U te dvije žlice unijet ćete čak 280 g silimarina. Važni antioksidansi su i konjugirana linolna kiselina – tzv.omega 5 ili CLA kojom se kao anti age spojem hvale proizvođači skupe kozmetike, a njen najbolji izvor je – hladno prešano ulje nara.
Bitno je spomenuti još i skvalen koji je najzastupljeniji u ulju amaranta. Dobar izvor ovih antioksidanasa je mješavina 5 ulja koje smo nazvali „Ulje 5 tibetanaca – omega 3,5,6 i 9″ a sastoji se baš od hladno prešanog ulja amaranta i nara, te ulja sikavice.
I na kraju – za dobar imunitet potrebno je željezo. Najbolji prirodni izvor je biljka piskavica. Ona je osnov našeg preparata „Piskavica plus”.
