Bolest od koje boluje do 3 posto svjetske populacije, a u Hrvatskoj oko 1,7 posto stanovništva

0
1700

Psorijaza (u narodu poznata još i kao ljuskavica) učestala je, kronična nezarazna kožna bolest za koju nije poznat točan uzrok. Danas se psorijaza smatra sustavnom bolešću koja obuhvaća promjene na koži, moguću zahvaćenost zglobova, te karakteristične pridružene bolesti. Nenormalno brz rast i promjena kožnih stanica uzrokuje ljuštenje

Psorijaza (u narodu poznata još i kao ljuskavica) učestala je, kronična nezarazna kožna bolest za koju nije poznat točan uzrok. Danas se psorijaza smatra sustavnom bolešću koja obuhvaća promjene na koži, moguću zahvaćenost zglobova, te karakteristične pridružene bolesti. Nenormalno brz rast i promjena kožnih stanica uzrokuje ljuštenje. Ne zna se razlog brzog rasta stanica, ali smatra se da imaju ulogu imunološki mehanizmi. Stanje se često nalazi u obiteljima. Psorijaza je česta, a zahvaća 2 do 4 posto bijelaca; crnci rjeđe dobivaju tu bolest. Psorijaza počinje najčešće u dobi između 10 i 40 godina, premda su osjetljivi ljudi svih dobnih skupina.

Od psorijaze boluje oko 1 do 3 posto svjetske populacije, a u Hrvatskoj oko 1,7 posto stanovništva. Nema razlike u pojavnosti psorijaze između spolova, a bolest se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, iako se u polovici slučajeva javlja prije 25. godine života).

Loading...



Psorijaza ima višeuzročnu etiologiju. Genetski i čimbenici okoliša (infekcije, psihički stres, pušenje, lijekovi) zajednički djeluju u nastanku bolesti. Dokazano je da lijekovi poput litija, beta-blokatora, inhibitora enzima konverzije angiotenzina i antimalarika mogu pogoršati ili uzrokovati nastanak psorijaze.

Epidemiološkim istraživanjima je utvrđeno da, ukoliko oba roditelja imaju psorijazu, vjerojatnost da će je imati i djeca, iznosi čak 50 posto. Smatra se da se sklonost obolijevanju nasljeđuje poligenskim načinom nasljeđivanja, pa je tako do danas otkriveno devet podložnih genskih lokusa (PSORS, eng. psoriasis susceptibility locus).

Psorijaza je bolest posredovana T-limfocitima, a smatra se da nastaje kao posljedica poremećene aktivacije prirođene i stečene imunosti. Imunosni čimbenici su pokretači upalnog procesa u psorijazi, jer potiču keratinocite na 4-6 puta brže dijeljenje u odnosu na zdravu kožu. Na taj način se ciklus prelaska keratinocita iz bazalnog u površinski sloj kože, skraćuje s normalnih 28-30 dana na 3-5 dana. Posljedica toga je poremećeno sazrijevanje keratinocita. (Izvor: www.plivazdravlje.hr)

Simptomi

Psorijaza obično počinje kao jedan ili više malih psorijatičnih plakova koji postaju prekomjerno ljuskavi. Oko područja se mogu razviti male izbočine. Premda prvi plakovi mogu nestati sami od sebe, ubrzo dolaze drugi. Neki plakovi ostaju veličine nokta na palcu, ali drugi mogu rasti prekrivajući veliki dio tijela, katkada oblikovani prstenasto ili u obliku spirale. Psorijaza tipično zahvaća kožu glave, laktove, koljena, leđa i stražnjice. Ljuštenje se može zamijeniti s jakim perutanjem, ali krpičasta priroda psorijaze s izmješanim normalnim područjima i područjima ljuštenja pomaže u razlučivanju psorijaze od perutanja.

Psorijaza može nastati i oko ili ispod noktiju što dovodi do zadebljanja i izobličenja. Mogu biti zahvaćene obrve, pazusi, pupak i prepona. Obično psorijaza uzrokuje samo ljuštenje. Čak je i svrbež rijedak. Kada mjesto ljuštenja zacijeli, koža se čini gotovo normalnog izgleda, a rast dlake je nepromijenjen. Većina ljudi s ograničenom psorijazom ima malo problema osim ljuštenja, premda koža može izgledati ružno.

Neki ljudi, međutim, imaju opsežnu (jako proširenu) psorijazu ili teške učinke psorijaze. Psorijatički artritis uzrokuje simptome vrlo slične simptomima kod reumatoidnog artritisa. Vrlo rijetko psorijaza prekriva čitavo tijelo i uzrokuje eksfolijativi psorijatički dermatitis, kod kojega je upaljena čitava koža. Taj oblik psorijaze je teška bolest, poput opeklina, onemogućava funkciju kože, tj. da je koža zaštita od ozljede i infekcije.

Kod drugog rijetkog oblika psorijaze, pustularnoj psorijazi, na dlanovima šaka i tabanima stopala nastaju velike i male bubuljice ispunjene gnojem (pustule). Katkada su te pustule razbacane po tijelu. Psorijaza se može razbuktati (pogoršati) iz nejasnih razloga ili razbuktavanje može biti posljedica jakih opeklina od sunca, nadražaja kože, lijekova protiv malarije, litija, lijekova betablokatora (npr. propranolol i metoprolol) ili gotovo svake medicinske masti ili kreme.

Streptokokne infekcije (naročito u djece), poljevi i ogrebotine mogu također poticati stvaranje novih plakova.

Raznolikost kliničkih oblika psorijaze

    1. Psoriasis vulgaris: (kronična stacionarna plak psorijaza), najčešći je klinički oblik psorijaze. Karakterizira je pojava eritematoznih, ljuskavih plakova koji se kasnije mogu međusobno spajati i zahvaćati veću površinu kože. Predilekcijska mjesta za nastanak psorijatičnih lezija su laktovi, koljena, vlasište, lumbosakralna i periumbilikalna regija.

    2. Psoriasis guttata: (eruptivna ili kapljičasta psorijaza) obilježena je pojavom sitnih eritematoskvamoznih žarišta gusto diseminiranih po koži trupa i udova. Češće se pojavljuje kod djece ili mlađih odraslih, a obično joj prethodi streptokokna infekcija gornjih dišnih puteva.

    3. Psoriasis intertriginosa: rijedak oblik psorijaze, obilježen zahvaćenošću pregiba kože, poput pazuha, prepona, trbušne stijenke, te submamarnog predjela.

    4. Psoriasis inversa: također predstavlja rijedak oblik psorijaze u kojemu su promjene smještene u pregibima velikih zglobova, bez zahvaćenosti predilekcijskih mjesta kao što su ekstenzorni predjeli zglobova.

    5. Psoriasis erythrodermica: klinički je obilježena eritemom i pitirijaziformnim ljuskanjem kože cijelog tijela, uključujući lice, dlanove i stopala. U ovome obliku obično su prisutni svrbež i reaktivno povećanje limfnih čvorova (dermatopatska limfadenopatija).

Psoriasis pustulosa: obuhvaća nekoliko kliničkih varijanti. Generalizirani oblik (psoriasis pustulosa von Zumbusch) karakterizirana je općim lošim stanjem, povišenom tjelesnom temperaturom te generaliziranom pojavom pustula. Psoriasis cum pustulatione se odnosi na pojavu pustula u akutnom pogoršanju kronične plak psorijaze. Pustulosis palmoplantaris lokalizirani je palmo-plantarni oblik koji se danas svrstava u poseban entitet, a obilježava ga pojava pustula lokaliziranih na stopalima i šakama.

Acrodermatitis continua suppurativa (Hallopeau): predstavlja kronično izbijanje pustula u predjelu distalne falange, koje često započinje na jednome prstu nakon traume. Na noktu zahvaćenog prsta obično je razvijena onihodistrofija i oniholiza.

Arthritis psoriatica: upalna bolest zglobova u kojoj ne dolazi do stvaranja specifičnih protutijela (tzv. seronegativna spondiloartropatija). Reumatoidni faktor, protutijelo koje se pojavljuje kod reumatoidnog artritisa, također je negativan. Jedan od pet bolesnika s kožnim oblikom psorijaze ima i psorijatični artritis. Najčešći klinički znaci bolesti su entezeitis, spondilitis, artritis perifernih zglobova na prstima, kao i daktilitis (otok prstiju na rukama i nogama). Može dovesti do pojave kronične boli i deformiteta u zglobovima. (Izvor: www.plivazdravlje.hr)

Dijagnoza

Psorijazu se u početku može krivo dijagnosticirati zbog toga što mnogi drugi poremećaji mogu uzrokovati slične plakove i ljuštenje. Kako se psorijaza razvija, znakoviti način ljuštenja je liječniku obično lako prepoznati, pa dijagnostičke pretrage obično nisu potrebne. Međutim, da bi potvrdio dijagnozu liječnik može napraviti biopsiju kože (uzeti uzorak kože mikroskopski ispitati).

Liječenje

Kada osoba ima samo nekoliko malih plakova, psorijazu se lako liječi. Uporaba masti i krema koje podmazuju kožu (emolijensi) jednom ili dva puta dnevno može kožu održati vlažnom. Masti koje sadrže kortikosteroide su učinkovite i njihova se učinkovitost može pojačati tako da se mjesta namazana mastima zamotaju u celofan. U mnogih bolesnika učinkovita je i krema s vitaminom D.

Masti i kreme koje sadrže salicilnu kiselinu ili ugljeni katran također se rabe za liječenje psorijaze. Većina tih lijekova primjenjuje se dva puta dnevno na zahvaćeno područje. Jače lijekove poput antralina rabi se ponekad, ali oni mogu nadražiti kožu i uprljati plahte i odjeću. Kada je zahvaćena koža na glavi, često se rabe šamponi koji sadrže te aktivne sastojke.

I ultraljubičasto svjetlo može pomoći u liječenju psorijaze. Zapravo, tijekom ljetnih mjeseci izloženi dijelovi zahvaćene kože mogu se očistiti spontano. Sunčanje često pomaže odstranjenju plakova na velikim dijelovima tijela; izloženost ultraljubičastom svjetlu pod kontroliranim uvjetima je druga terapija po učestalosti. Pri proširenoj psorijazi takvoj terapiji svjetlom mogu se dodati psoraleni, lijekovi koji kožu čine posebno osjetljivom na učinke ultraljubičastog svjetla. Kombinacija psoralena i ultraljubičastoga svjetla (PUVA) obično je učinkovita i može očistiti kožu za nekoliko mjeseci. Međutim, liječenje PUVA-om može povećati rizik od nastanka raka kože zbog ultraljubičastog zračenja; zbog toga liječenje treba pomno nadgledati.

Za teške oblike psorijaze i proširenu psorijazu liječnik može dati metotreksat. Taj lijek, upotrebljavan za liječenje nekih oblika raka, ometa rast i umnožavanje stanica kože. Liječnici daju metotreksat ljudima koji ne reagiraju na druge oblike terapije. Može biti učinkovit u krajnjim slučajevima, ali može izazvati nuspojave u koštanoj srži, bubrezima i jetri. Drugi učinkoviti lijek, ciklosporin, također izaziva teške nuspojave.

Dva najučinkovitija lijeka za liječenje pustulozne psorijaze su etretinat i izotretinoin, koji se rabe i za liječenje teških akni.

Ponekad se koristi i naftalanoterapija koja označava primjenu “naftalan ulja” u obliku kupki ili premazivanjem kože. Uz to se ponekad korist heliomarinoterapija, boravak na suncu i kupanje u morskoj vodi, jer sve navedeno dobro djeluje na kožu oboljelih.