Moždani udar je hitno stanje i zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno u posebno organiziranim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara, tzv. jedinicama za liječenje moždanog udara
Moždani udar (engl. stroke) je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.
Većina moždanih udara uzrokovana je aterosklerotskim promjenama na stjenkama arterija, te bolestima srca. Stoga se brojni kardiovaskularni rizični čimbenici ubrajaju u rizične čimbenike za nastanak moždanog udara.
Poremećaji mogu nastati zbog jedne od tri vrste vaskularnih smetnji: zbog tromboze, embolije ili krvarenja (hemoragije). Do moždane tromboze može doći ako se neka od arterija koja opskrbljuje mozak krvlju, suzi zbog, najčešće, ateroskleroze. Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju (ishemijski moždani udar) ili puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo (hemoragijski moždani udar).
Oko 85 posto moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica stvaranja ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili otkidanjem komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu (npr. bolesni srčani zalisci), a krvnom strujom doputuje i zaglavi se u moždanoj arteriji (embolija). Moždana embolija je također začepljenje, s tom razlikom što do nje dolazi kad u krvotok (zbog bolesti u nekom drugom dijelu tijela) dospije mali ugrušak krvi (embolus), te njime putuje sve dok se ne uklini u jednoj od arterija koje opskrbljuju mozak krvlju. Kod moždanog krvarenja (cerebralne hemoragije) arterija nije začepljena već puca. Krv istječe kroz prslinu u okolno moždano tkivo sve dok povišeni tlak i grušanje krvi ne zaustave proces. Početne posljedice krvarenja mogu biti teže nego posljedice tromboze ili embolije, ali su dugoročni efekti svih vrsta moždane kapi slični. Posljedice moždanog udara, bez obzira na uzrok, zavise o tome koji je dio mozga uglavnom pogođen.
Najčešći simptomi
Najčešći simptomi moždanog udara su:
-
utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
-
poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
-
naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
-
naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
-
gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima
-
omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi osobito povezani s drugim simptomima.
Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, u dvije trećine bolesnika s preboljelim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisno o tuđoj pomoći. Moždani udar je prvi uzrok invaliditeta i drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj (izvor: plivazdravlje.hr).
Ukoliko doživite moždani udar, može vam se dogoditi da se probudite i ustanovite da ne možete govoriti ili pokretati dio tijela. Ukoliko ste pri svijesti, možete isto tako osjetiti kako vam ruka ili noga postaju teške i beskorisne. Ponekad moždani udar počinje iznenadnim gubitkom svijesti. Među brojne ostale simptome ubrajamo utrnulost, zamagljen ili dvostruki vid (diplopija), smetenost i vrtoglavicu. Često zataje samo funkcije na jednoj strani tijela budući da je u takvim slučajevima oštećenje obično ograničeno na jednu stranu mozga. Treba naglasiti da desna strana mozga upravlja lijevom stranom tijela, a lijeva strana mozga desnom stranom tijela.
Treba naglasiti da je otprilike jedna trećina moždanih udara fatalna. Jedna trećina moždanih udara izaziva trajno oštećenje ili invaliditet, dok preostala trećina nema dugotrajnih nepoželjnih posljedica. Osoba koja preživi moždani udar može mjesecima biti djelomice paralizirana prije no što dođe do vidljivog poboljšanja. Važno je napomenuti da i blagi moždani udar upozorava na opasnost jer ona može biti tek prvi u nizu sve težih napadaja.
Rizični čimbenici za moždane udare
Kada je prekinut protok krvi u mozak, moždane stanice mogu odumrijeti ili biti oštećene zbog manjka kisika. Moždane stanice mogu biti oštećene i ako se u mozgu ili oko njega pojavi krvarenje. Neurološki problemi koji nastaju nazivaju se cerebrovaskularni poremećaji, jer su zahvaćeni mozak (cerebrum) i krvne žile (vaskulatura). Nedostatna opskrba krvlju dijelova mozga tijekom kraćih razdoblja uzrokuje prolazne ishemične atake, privremene smetnje u funkciji mozga. Kako se krvna opskrba brzo uspostavlja, moždano tkivo ne odumire, kao što se događa pri moždanom udaru. Prolazna ishemična ataka je često rani znak upozorenja na moždani udar. U zapadnim su zemljama moždani udari najčešći uzrok onesposobljujućeg neurološkog oštećenja.
Visoki krvni tlak i ateroskleroza – otvrdnuće krvnih žila zbog odlaganja masti – najveći su rizični čimbenici za moždane udare. Incidencija udara se u novijim desetljećima smanjila, uglavnom zbog toga što su ljudi svjesniji važnosti kontroliranja visokog krvnog tlaka i visoke razine kolesterola. Kako udar ili prolazna ishemična ataka utječe na tijelo ovisi o tome gdje je u mozgu došlo do prekida krvnog protoka ili gdje se pojavilo krvarenje. Svako područje mozga opskrbljuju posebne krvne žile. Na primjer, ako se krvna žila u području koje upravlja pokretima mišića lijeve noge začepi, noga će biti slaba ili paralizirana. Ako je oštećeno područje koje osjeća dodir na desnoj ruci, desna će ruka izgubiti osjet. Gubitak funkcije je najveći odmah nakon udara. Međutim, nešto se funkcije obično vrati, jer dok neke moždane stanice odumru, druge su samo oštećene i mogu se oporaviti. Katkada se moždani udar ili prolazna ishemična ataka pojavi kada je protok krvi kroz mozak normalan, ali krv ne sadrži dovoljno kisika. To se događa kada osoba ima tešku anemiju, otrovanje ugljikovim monoksidom ili stanje koje stvara nenormalne krvne stanice ili je zgrušavanje krvi nenormalno, kao što su leukemija ili policitemija.
Moždani udar jedan je od tri najčešća uzroka smrti u svijetu i značajan javnozdravstveni problem. Oko 85 posto svih moždanih udara uzrokovano je ishemijom, a oko 15 posto nastaje zbog hemoragije.
Svakako treba poticati prestanak pušenja, povećanu tjelesnu aktivnost, smanjivanje prekomjerne tjelesne težine i primjenu zdravih načina prehrane (veće količine voća i povrća u prehrani, mediteranski tip prehrane), savjetovati pijenje do 2 decilitra crnog vina na dan, a sprječavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića. U sklopu prevencije moždanog udara treba djelovati na sve otklonjive čimbenike rizika, a naročitu pažnju treba posvetiti povišenom krvnom tlaku i povišenom kolesterolu. Kontrolirajte šećernu bolest. Ukoliko se ne liječi šećerna bolest može oštetiti krvne žile u tijelu i tako izazvati začepljenja koja predstavljaju jedna od rizičnih čimbenika za razvoj moždanog udara.
SAVJET! Redovito provjeravajte krvni tlak. Ukoliko Vam je krvni tlak visok, ne zaboravite uzimati lijekove što Vam ih je propisao liječnik.
Lijekovi protiv visokog tlaka nazivaju se antihipertenzivi.
Postupci prevencije moždanog udara
Prevencija označava postupke koji se poduzimaju kod bolesnika kako bi se spriječio nastanak moždanog udara. Tradicionalno se prevencija dijeli na primarnu i sekundarnu. Primarna prevencija obuhvaća prevenciju u zdravih osoba koje još nisu oboljele, odnosno koje još nisu zadobile moždani udar. Sekundarna prevencija predstavlja identificiranje i liječenje osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara, kako bi se spriječio nastanak moždanog udara, te liječenje i rehabilitaciju bolesnika koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog moždanog udara. Primarnom i sekundarnom prevencijom moždanog udara može se produžiti ukupno preživljavanje, poboljšati kvaliteta života, smanjiti potreba za kirurškim zahvatima, te smanjiti učestalost budućih moždanih udara. Postupci i strategije primarne i sekundarne prevencije moždanog udara uvelike se preklapaju.
U sklopu prevencije moždanog udara primjenjuju se sljedeći postupci:
Potrebno je djelovati na faktore rizika povezane sa stilom života u cilju otklanjanja nezdravog stila život i promoviranja zdravog načina života.
Liječiti bolesti koje predstavljaju faktore rizika i na taj način smanjivati utjecaj tih faktora rizika na povećanje učestalosti moždanog udara.
U slučaju ishemijskog moždanog udara uz djelovanje na faktore rizika propisuju se i određeni lijekovi: protiv zgrušavanja krvi oralni antikoagulansi i antiagregacijska terapija.
U slučaju značajne stenoze karotidnih arterija pristupa se operativnom liječenju karotidne stenoze.
Upozoravajući znakovi mogućeg moždanog udara
Iznenadna oduzetost ili slabost lica, ruke, noge, pogotovo na jednoj strani tijela;
Iznenadna zbunjenost, teškoće u govoru ili razumijevanju;
Iznenadni ispadi vida na jedno ili oba oka;
Iznenadne poteškoće u hodanju, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili neusklađenost pokreta;
Iznenadan napad glavobolje bez nekog poznatog uzroka.
Sedam naputaka Svjetske zdravstvene organizacije za zdrav, kvalitetan i dug život
1. redovito spavajte 7-8 sati;
2. redovito se bavite tjelesnom aktivnošću (najmanje 30 minuta na dan);
3. redovito doručkujte;
4. jedite razborito, hrana neka ne bude s odviše energije, masnoća i soli, a neka u njoj bude više povrća i voća;
5. izbjegavajte uzimati hranu između obroka i održavajte poželjnu tjelesnu težinu;
6. prestanite pušiti cigarete;
7. alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.