MENOPAUZA – prirodna faza u životu žene

0
346

Žena mora prihvatiti kako svoj novi izgled, tako i svoje unutrašnje promjene. Ako u tome uspije postigla je puno jer će shvatiti da može koristiti i svoje druge vrijednosti koje je do sada zanemarivala: svoju inteligenciju, iskustvo, šarm. Mora ići ususret promjeni, a ne boriti se protiv nje. Uspije li se osloboditi predrasuda, živjet će u skladu sa sobom. A to je ono što je i najbitnije. Unutrašnji mir donosi sreću i sklad na mnogim planovima

Menopauza označava posljednje menstrualno krvarenje iz maternice i prestanak reproduktivno plodnog životnog vijeka žene. To je prirodna faza u životu žene. Termin se izvorno koristi za opisivanje reproduktivnih promjene kod žena, gdje trajno zaustavljanje menstruacije pokazuje kraj plodnosti. Riječ “menopauza” doslovno znači “kraj mjesečnih ciklusa” o potječe od starogrčke riječi men (= mjesec) pausis (= prestanak). Uzokovana je hormonalnim promjenama.

Menopauza u užem smislu označava zadnju menstruaciju u životu žene te je dio prirodnog procesa starenja. Posljedica je pada funkcije jajnika, a time i proizvodnje glavnih spolnih hormona žene – estrogena i progesterona. Naime, jajnici žena sadrže u svom površinskom dijelu ili kori folikule, tj. vrećaste tvorbe ispunjene tekućinom u kojima se nalaze jajne stanice. Svaki mjesec 3-10 jajnih stanica počinje rasti, ali obično samo jedna od njih potpuno sazrije te posljedičnim prsnućem folikula ili ovulacijom biva izbačena u jajovod. U isto vrijeme, folikuli za vrijeme sazrijevanja svakog mjeseca u cirkulaciju otpuštaju hormone odgovorne za odvijanje menstraucijskog ciklusa žene. Dok se u muškom spolnom sustavu novi spermiji stvaraju periodično do kasne životne dobi, žena svoje folikule stalno troši. Smanjenjem broja folikula opada i funkcija jajnika.

Loading...

Jajnik sadrži maksimalan broj prije rođenja, a već tada počinje njegovo starenje. Oko 20. tjedna trudnoće broj folikula je maksimalan i iznosi oko 7 milijuna. Taj broj je već reduciran na porođaju i iznosi oko 1 do 2 milijuna. Do puberteta broj se i dalje smanjuje, da bi oko prve menstruacije iznosio oko 200-300 tisuća. Smatra se da će prosječna žena u svom reproduktivnom životu imati oko 380 do 400 ciklusa, da će ovulirati oko 400 zrelih jajnih stanica, a da će u procesu sazrijevanja utrošiti oko 15 do 20 tisuća folikula. Poslije 40. godine života folikula je sve manje, a nepravilnih menstruacijskih ciklusa sve više. Kada se rezerva folikula (odnosno jajnih stanica) potroši, žena ulazi u menopauzu. Time prestaju menstruacijski ciklusi, a s njima i produkcija hormona, što dovodi do brojnih kliničkih simptoma. Tkiva koja pokazuju najveću ovisnost o hormonima (poglavito estrogenu) ujedno su i najosjetljivija na ove promjene. To su u prvom redu mozak, koža i sluznice, urogenitalni sustav, kosti i krvne žile. Nastale promjene u organizmu značajno remete kvalitetu života žene, a što je daleko važnije, povećavaju rizik za nastanak kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i senilne demencije.

Kratkoročne i rane posljedice nastaju kao rezultat naglog pada u razini estrogena. Brzo dovode do nekvalitetnog života, ali su prolazne i uglavnom se povlače za 3 do 5 godina. Prvi simptom je umor i iscrpljenost, koji pronalazimo u gotovo 90% žena. Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60% slučajeva, a poremećaje spavanja i loš san u oko 75% slučajeva.

Osim umora i već spomenutih poremećaja, vazomotorne tegobe (tzv. “valunzi”, „fumade“) praktički su postale sinonim za ranu menopauzu. Pojavljuju se u 20 do 30% premenopauzalnih žena te čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi. Zbog abnormalne aktivacije termoregulacijskog centra u hipotalalmusu dolazi do prvotnog napadaja vrućine kao posljedice perifernog širenja krvnih žila. Val vrućine završava znojenjem i s vremenom padom temperature. Napadaji su češći noću, za vrijeme sna i u toplim krajevima. Potrebno je vrijeme da se hipotalamus “nauči” na novo stanje obilježeno smanjenjem koncentracije estrogena kako bi navedene tegobe prošle. Srednjoročne posljedice nedostatka estrogena javljaju se 5 do 10 godina nakon menopauze i uglavnom se očituju kao urogenitalna atrofija, promjene kože i kose, smanjenje libida i pad kognitivnih funkcija. Simptome urogenitalne atrofije ima gotovo jedna trećina žena u dobi od 50 godina, dok ih u dobi od 60 godina ima čak 80 do 90% žena. Zbog izrazitog stanjenja sluznice javljaju se tegobe u vidu suhoće, svrbeža i žarenja rodnice. Česti su vaginalni iscjetci kao posljedica infekcija različitim uzročnicima. Spolni odnosi zbog svega navedenog postaju bolni. Što se tiče urinarnih tegoba, one su najčešće predstavljene u vidu učestalog, hitnog (često i noćnog) mokrenja praćenog bolom kao posljedicom čestih infekcija.

Kasne posljedice nedostatka estrogena započinju već u perimenopauzi, progresivne su, a postaju izražene i znatno smanjuju kvalitetu života 10 do 30 godina nakon nastupa menopauze. Kardiovaskularne bolesti nakon 50. godine uzrok su smrti u gotovo 50% žena. Do menopauze smrtnost od kardiovaskularnih bolesti je zbog zaštitnog učinka estrogena daleko manja nego u muškoj populaciji; nakon nastupa menopauze taj se zaštitni mehanizam gubi, a smrtnost od infarkta miokarda postaje veća nego u muškoj populaciji. Osteoporoza je sustavna bolest koju obilježava smanjena gustoća i poremećaj u mikroarhitetkturi kostiju s velikom sklonošću frakturama. Uzrokovana je pojačanom razgradnjom kosti zbog manjka estrogena. Ona je uz kardiovaskularne bolesti najozbiljnija posljedica menopauze jer duboko narušava zdravlje i dovodi do staračke nemoći. Osteoporozu još nazivamo i “tihom bolešću” jer nema znakova dok ne nastupe lomovi. Lomovi nastaju najčešće kao posljedica pada, ali nerijetko kost postaje tako krhka da su lomovi česti i bez očitoga uzroka. Osteoporoza je povezana i s gubitkom zubi, jer dolazi do atrofije koštane alveole zuba. Osjetila su u menopauzi također zahvaćena smanjenjem razine estrogena. Najčešće smetnje od strane očiju su smanjenje vida, razvoj katarakte, suhoća očiju, povećan očni tlak, zamućen vid te pojačano suzenje. Starenjem slabi i sluh i javlja se staračka nagluhost. Rizik od razvoja demencija izrazito se povećava starenjem, a nakon 65. godine taj se rizik svakih 5 godina udvostručava. Najučestaliji oblici jesu Alzheimerova demencija i vaskularna demencija, a manjkom estrogena je ključan u razvoju oba oblika. Osteoartritis je najčešća bolest zglobova, učestalost mu se povećava s dobi, a osobito je čest u postmenopauzalnoj populaciji. (www.plivazdravlje.hr).

Simptomi:

Promjene menstrualnog ciklusa: promjene hormona utječu na otpuštanje jajašca iz jajnika što može uzrokovati promijene u trajanju menstrualnog ciklusa, čineći ih duljim ili kraćim narednih nekoliko mjeseci. Ta pojava može biti jedan od pokazatelja rane ili kasne perimenopauze (perioda prijelaza iz plodnosti u neplodnost). Neimanje menstrualnog ciklusa tri ili više mjeseci jednako kao i imanje obilnih menstruacija, osobito u kombinaciji s umorom i poteškoćama u disanju, zahtijevaju liječnički pregled (posebice ako je žena mlađa od 40 godina).

Znojenje i navale vrućine uobičajene su pojave za perimenopauzu čiji intenzitet i trajanje mogu varirati tijekom dana, a noću uzrokovati nesanicu i poremećaje spavanja. To se događa kao posljedica hormonalnih promjena, a izraženost simptoma drugačija je kod svake žene. Perimenopauza može trajati između dvije i petnaest godina. Nošenje prozračne odjeće poput pamuka i ostajanje hidriranim može pomoći pri ublažavanju simptoma. Izbjegavanje ostalih uzroka valova vrućine uključujući pretilost, alkoholiziranost, višak kofeina u organizmu, konzumiranje začinjene hrane, zasićenosti mononatrijevim glutaminatom (prehrambenim aditivom koji je česti sastojak obrađene hrane) i neke lijekove, isto tako ublažava simptome.

Na perimenopauzu mogu ukazati i promjene raspoloženja, razdražljivost, plahost i tjeskoba. Promjena uobičajenog temperamenta može biti znak perimenopauze sudeći prema cirkulaciji hormona. Nedostatak kvalitetnog sna može pridonijeti izraženosti ovog simptoma dok redovita tjelovježba i zdrava prehrana osiguravaju stabilnost razine šećera u krvi što pomaže ublažiti nagle eskalacije emocija.

Promjene hormona uvjetuju vaginalne stijenke na lučenje manje količine tekućine i promjenu njene elastičnosti. Taj preobrat kod nekih žena može biti općenito neugodan dok ga druge osjete isključivo za vrijeme snošaja. Takva promjena utječe i na vrijeme koje ženi treba da se uzbudi no postoje mnogi vaginalni lubrikanti koji mogu pomoći u toj situaciji. Infekcije mokraćnih puteva – žene su sklonije infekcijama mokraćnih puteva zbog njihove anatomije. Perimenopauza može inicirati pojavu infekcije ili je učiniti češćom. U slučaju prečestog i bolnog uriniranja, potrebno je ugovoriti liječnički pregled. Smanjena mogućnost kontroliranja mokrenja isto je tako pokazatelj perimenopauze. Nemogućnost kontrole događa se zbog smanjenja elastičnosti rodnice. Načini sprječavanja neugodnosti uključuju mokrenje nakon spolnog odnosa, korištenje lubrikanata i redovito vježbanje mišića dna zdjelice. Postoje mnogi akteri koji potiču gubitak želje za spolnim odnosom, a promjene raspoloženja, nedostatak sna i dugo vrijeme koje je potrebno da žena osjeti uzbuđenje su oni glavni. Međutim, većina žena ne naiđe ovaj problem.

Saznanje žene da je u menopauzi budi strahove, a nerijetko dovodi do panike. Ona ga poistovjećuje sa starenjem i gubitkom ženskog identiteta. Gubitkom sposobnosti da da novi život, kao da joj je oduzeto pravo užitka, pravo da voli i da izrazi svoj libido. Dakako, velike su tjelesne promjene u menopauzi. Žena iznad pedesete godine ne može više sakriti svoje bore, obline, opuštene mišiće. To je napad na njezin narcizam, samopouzdanje i samodopadljivost, osobito ako je to bilo jedino „oružje“ koje je imala i s čime je rješavala probleme. Sada toga više nema. To mora shvatiti. Mora prihvatiti kako svoj novi izgled, tako i svoje unutrašnje promjene. Ako u tome uspije postigla je puno jer će shvatiti da može koristiti i svoje druge vrijednosti koje je do sada zanemarivala: svoju inteligenciju, iskustvo, šarm. Mora ići ususret promjeni, a ne boriti se protiv nje. Uspije li se osloboditi predrasuda, živjet će u skladu sa sobom. A to je ono što je i najbitnije. Unutrašnji mir donosi sreću i sklad na mnogim planovima.