Ostavite egzotičan super-food iz Afrike i Azije i vratite se domaćoj super-hrani!

0
301

Jedan od dobrih primjera za super hranu na naš način, su posije zobi s jogurtom za večeru, te velika žlica ulja Cameline sative s posnim sirom, žličicom piskavice, brašna Cameline sative i konoplje za doručak. Za one koji mogu podnijeti malo oštrije okuse, ovoj smjesi se za doručak može dodati i žličica brašna crnog kima

Ako hranom smatramo (a za to ima osnove) fitokanabinoide u medu, slatki pelin u crnom kimu, sikavicu i piskavicu u medu, protein lješnjaka, crni kim u medu, ljekovito bilje macerirano u raznim hladno prešanim uljima i ako to radimo bez ikakvih konzervanasa, boja i poboljšivača okusa, onda je izvjesno da stvarno proizvodimo – super hranu.

Danas se sve više govori o super hrani (super food) i pod tim pojmom podrazumijevaju se proizvodi egzotičnih biljaka, poput – acai bobica, gotu-cola, maringe, chia sjemenki, alge fukus, kelp, spiruline, himalajske soli i sl., pa ispada da smo mi obični ljudi, koji ne gladujemo, ne jedemo sve sirovo i ne koristimo ovakvu hranu, zapravo – osuđeni na bolest. No, nakon dugo godina, „presušila“ je priča o nevjerojatnim zdravstvenim benefitima shitake gljiva – one sada više nisu u modi, a da bi bili zdravi danas moramo uzimati cordiceps gljive iz Kine…

Loading...

Vjerovanje guruima zdrave ishrane

Za dobro zdravlje više nije dovoljno jesti umjereno i domaće, već bi po guruima zdrave ishrane, trebali gladovati i hraniti se bobicama iz Afrike i Azije. Istina je da alge sadrže puno joda i minerala, to je naravno dobro, ali jezgra našeg domaćeg oraha sadrži također veliku količinu joda, te u jednoj žličici ulja oraha, uz jod, dobivamo i neophodne višestruko nezasićene masne kiseline.

Orahovo ulje je, kako smo i ranije već pisali, jedno od rijetkih hladno prešanih ulja koje u suvišku ima omega-3 masne kiseline (alfa-linolenska) koja djeluje protuupalno i u sinergiji s folnom kiselinom, melatinonom, vitaminom E, mineralima željezom, cinkom, kromom i manganom čuva naše krvne žile, hrani mozak i sigurno nam više pomaže od bilo koje spiruline.

Ako smo popustili pritisku modernih gurua koji nam za ishranu preporučuju samo sjemenje ili samo bobice, tek onda nam je orahovo ili neko drugo hladno prešano ulje – neophodno. Evo zašto. Sigurno je da su sjemenke npr. acai bobice dobar izvor vitamina, minerala, pa i antioksidanata. Ipak, da bi iz njih iskoristili prije svega vitamine A, K, D i E, neophodno je ulje jer su oni topivi samo u uljima. S druge strane, da bi iz njih iskoristili sve raspoložive minerale, moramo neutralizirati fitinsku kiselinu koja ovim sjemenkama pomaže da proklijaju u pravom trenutku. Uz tu njenu pozitivnu osobinu, ona ima i jednu manu, a to je da veže na sebe sav fosfor iz našeg organizma i time remeti savršen odnos kalcija, magnezija i fosfora koji mora biti u omjeru 2:1:1.

Jedan od dobrih primjera za super hranu na naš način, su posije zobi s jogurtom za večeru, te velika žlica ulja Cameline sative s posnim sirom, žličicom piskavice, brašna Cameline sative i konoplje za doručak. Za one koji mogu podnijeti malo oštrije okuse, ovoj smjesi se za doručak može dodati i žličica brašna crnog kima.

Zdrava večera

Krenimo od večere. Ako nismo spremni baš danas večeru preskočiti ili ju zamijeniti nekakvim zelenim smoothijem s egzotičnim plodovima, uz posije zobi i jogurt dobit ćemo točno ono što nam treba. Dobit ćemo proteine i malo mliječne masti iz jogurta, a posije zobi su najjeftiniji i prilično dobar izvor “svemoćnog” betaglukana i selena.

Doručak sa žličicom “piskavice plus” i sirom, sigurno će nas držati sitim do ručka, jer piskavica smanjuje ionako mali glikemijski indeks posnog sira, naša gušterača ne luči više inzulina no što nam je potrebno, nismo gladni, snabdjevamo se potrebnom količinom vitamina i minerala. A ako ovo ljeto šetamo, plivamo i slično, dobro je znati i to da piskavica pomaže stvaranju mišićnom tkiva na uštrb masnog.

Žlica konopljinog brašna je jeftini izvor proteina koji nas također čini sitim i izgrađuje nam mišićno tkivo. Brašno boljeg lana s jušnom žlicom ulja boljeg lana – Cameline sative – kojom ćemo zauljiti taj naš doručak, osigurava nam značajne količine omega-3 i njenih derivata. Još jednom napominjemo da je Camelina sativa- bolji lan bolja baš zato, jer ne oksidira. Ako svoj doručak na bazi posnog sira i dalje prelijevate žlicom ulja običnog lana uz važnu omega-3, u svoj organizam unosite i masu slobodnih radikala. Sigurno znate da su slobodni radikali štetni, pojesti takav doručak znači isto što i popušiti kutiju cigara.

Nije sve egzotično i super food

Dakle, ne mora sve što je egzotično biti – super food, a ono obično ili domaće – manje vrijedno. Probajte što raznovrsnije se hraniti, ne morate gladovati ako kad pržite koristite hladno prešano ulje uljane repice koje je bolje i jeftinije od egzotičnog kokosovog maslaca, jer uljana repica sadrži balansiran odnos omega 3-6-9 (gdje je najviše alfa linolenske, biljne omege 3 koja nam najviše i nedostaje), prirodnog vitamina E i klorofila, te podnosi temeperaturu do 280 stupnjeva Celzijusa.

Kokosov maslac je, pak, uglavnom izvor mononezasićene kiseline omega-9 koje ionako imamo u suvišku. I naša salata, crveni i bijeli luk, su isto tako – super hrana. Suhe šljive su po istraživanjima i dalje bolji izvor antioksidanata od goji bobica i ne morate zbog njih putovati u Kinu.

No, ako je išta super hrana koja nas može sačuvati i od najtežih bolesti, onda je to sušena opna jezgre marelice koja bi, doduše, trebala biti iz Afganistana (područje plemena Hunze), a ne Turska, koja je najbolji izvor super vitamina B17 – amigdalina.