Donosimo vam nekoliko primjera poslovica i misli koje su među ljudima prihvaćene kao potvrđena općenarodna mudrost. Međutim, činjenica je da su se neke od njih pokazale kao potpuno pogrešne
Neke poslovice i misli prihvaćene su kao općenarodna mudrost, međutim, činjenica je da su se neke od njih pokazale kao potpuno pogrešne. Ovdje je nekoliko primjera:
Ne smije se plivati nakon konzumiranja hrane. Mnogi sportaši plivaju duge distance za vrijeme treninga gotovo odmah nakon obroka. Jedan istaknuti sportski trener je kazao da nikad nije vidio tzv. želučane grčeve, premda je pod svojim nadzorom imao stotine tisuća osoba koje su otišle plivati neposredno nakon jela. Ovdje je riječ o zdravim osobama.
Što se kosa češće reže, brže raste. Kad kosa nakon šišanja počne ponovo rasti, može izgledati kao grublja, jača, zato jer su vlasi kraće i sve iste dužine, međutim, brzina rasta se ne mijenja.
Mrkve su dobre za oči. Mrkve sadrže beta-karotin, kojeg tijelo pretvara u vitamin A. Kako je vitamin A potreban očnoj mrežnici, retini, potpuni njegov nedostatak uzrokovat će noćnu sljepoću. Međutim, ljudski organizam ima goleme rezerve beta-karotina smještene u jetri, koje se lako ponovno popunjavaju nakon konzumiranja hrane. Stoga nema realne opasnosti da će doći do znatnog manjka beta-karotina, barem za ljude u industrijaliziranim zemljama. Prema tome, praktički govoreći, konzumiranje mrkve neće pomoći vidu.
Čitanje u mračnom prostoru oštetit će oči. Oni koji to tvrde – griješe. Stručnjaci Američke akademije za oftalmologiju kažu: „Čitanje pod slabim osvjetljenjem ne može ništa više oštetiti oči, nego što slikanje pod lošim osvjetljenjem može oštetiti kamen.“
Ljuta hrana nije dobra za želudac. Endoskopskim pretragama gastroenterolozi su ustvrdili da obroci s feferonima i druga ljuta hrana nisu u zdravih ljudi izazvali nikakva oštećenja u želucu. Štoviše, ispitivanja su pokazala da je brzina zacjeljivanja čira na želucu ili dvanaesnika bila ista i kod onih koji su konzumirali ljutu hranu, kao i kod onih koji su jeli normalnu hranu bez jakih začina.
Čovjek može zaraditi prehladu kad mu je hladno. Više se ljudi prehladi zimi nego ljeti, ali to ne znači da su niže temperature odgovorne. Jedini način da se „zaradi“ prehlada, je da se bude izložen jednom od relevantnih virusa. Jedini učinak hladnog vremena može biti taj što uzrokuje da se ljudi međusobno bliže okupljaju kroz duži period, a takve situacije povećavaju šanse da se međusobno inficiraju. Postoje ljudi koji u svojim zvanjima (ribari, pomorci) daleko češće rade u hladnim i vlažnim uvjetima, pa ipak ne obolijevaju od prehlade ništa češće nego ostala populacija.
Puni mjesec ljude izluđuje. Bilo je brojnih pokušaja da se optuži puni mjesec kako može utjecati na neke ljude da počine ubojstvo ili samoubojstvo. Niz znanstvenih istraživačkih studija nisu našle bilo kakve značajne veze o specijalnom učinku punog mjeseca na ponašanje ljudi.