Rastrčavanje u tenisicama važnije od dijeta!

Hodanje mora biti dovoljnog intenziteta - ne šetnja s noge na nogu(!) - i mora trajati najmanje 20 do 30 minuta, barem tri puta tjedno

Danas znamo da i žustri, brzi hod može imati povoljan učinak na srce (premda se trčanje još uvijek smatra superiornijim). Najvažnije je da hodanje bude dovoljnog intenziteta (ne šetnja s noge na nogu!) i da dovoljno dugo traje. Treba trenirati najmanje 20 do 30 minuta, barem tri puta tjedno.

Koristi od riba i ribljeg ulja

Ljudi koji jedu dosta ribe izloženi su manjem riziku od srčanih oboljenja. Ribe i riblje ulje utječu na krvne pločice (trombocite) da budu manje ljepljive i tada imaju manju sklonost gomilanja na jednom mjestu i stvaranja krvnog ugruška.

Pušenje – značajan rizični faktor



Većina dokaza potvrđuje da ako prestanete pušiti, vaš rizik od srčanih bolesti vrlo brzo pada i približava se riziku prisutnom kod nepušača. Pušenje približno udvostručuje rizik od srčanih bolesti. Pušenje ubije više ljudi uslijed srčanih bolesti, nego rak pluća.

Aspirin za bolesno srce

Aspirin se pokazao korisnim i djelotvornim kod bolesnika s nestabilnom anginom pektoris, kao i kod onih koji su preboljeli srčani infarkt. Općenito je preporučljivo da takvi ljudi redovno uzimaju aspirin, dakako pod liječničkom kontrolom. Smatra se da on sprječava međusobno sljepljivanje i gomilanje krvnih pločica, te stvaranje krvnog ugruška koji može uzrokovati srčani udar.

Alkohol i srce

Većina studija i nadalje podržava mišljenje da su umjerene količine alkohola u vezi sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja. Svakako da sve količine iznad umjerenih taj rizik povećavaju.

Klimakterij i srce

Utvrđeno je da žene u klimakteriju koje uzimaju hormon estrogen imaju upola manji rizik od srčanog infarkta nego one žene koje nisu uzimale estrogen. Žene koje primaju estrogen imaju u krvi veće koncentracije lipoproteina visoke gustoće (HDL, “dobar kolesterol”), a manje koncentracije lipoproteina niske gustoće (LDL, “loš kolesterol, onaj koji začepljuje arterije).

Hrana za zdravo srce

Ako želite smanjiti povišenu razinu kolesterola u krvi vrlo je važno da smanjite unos zasićenih masnoća u svoj organizam. Jednostruko nezasićene masne kiseline (prisutne u maslinovom ulju) i višestruko nezasićene masne kiseline korisne su za srce i znatno mu pomažu.

Crna kava

Ljudi često kažu da kava nije dobra za srce. Međutim, postoji obilje dokaza koji govore da kod zdravog čovjeka, umjerene količine kave (2 do 3 šalice dnevno) nisu štetne za srce. Jasno, potpuno je druga situacija kod konzumiranja većih količina kofeina.

Oprezno sa soljenjem

Sasvim je sigurno da osobe koje imaju povišeni krvni tlak trebaju ograničiti unos soli u organizam. U mnogim će slučajevima već sama ta dijetalna mjera dovesti do određenog pada tlaka.

Stres i srce

Sigurno ste već čuli da stres može biti štetan za srce. Međutim, znate li koje emocije u biti “lome” srce? Zabrinutost, strah i neprijateljstvo, izgleda, da su najbliži vezi s povišenjem krvnog tlaka. Antistresne mjere sve se više primjenjuju u kardiologiji i u prevenciji i u terapiji. Tehnike koje dovode do “opuštajućeg odgovora“ su od osnovnog značaja.

Preskakivanje srčanog otkucaja

Većina ljudi je već doživjela da im srce ponekad preskoči jedan svoj otkucaj. Liječnici danas znaju da su promjene u srčanom ritmu česte i da većina osoba koje to osjete, ne trebaju liječenje. Dakako, važno je da liječnik isključi eventualno prisutan ozbiljni poremećaj.

Obavite kontrolu!

I pored savjesne i redovne tjelovježbe, osoba može imati visok stupanj ateroskleroze koja zahtijeva smanjenje kolesterola u krvi. A jedini način da se to sazna je – laboratorijska pretraga. Isto vrijedi i za one druge koji će radije paziti na svaki zalogaj hrane koju uzimaju, nego da stave tenisice na noge i da se malo rastrče.

I lijekovi mogu pomoći

Dijeta, odnosno posebna briga o prehrani, uvijek je prva crta obrane protiv visokih razina kolesterola u krvi. Međutim, ako te mjere ne uspiju, postoji čitav niz lijekova za kojima liječnik može posegnuti i sniziti kolesterol. Nedavne studije pokazuju da se reduciranjem kolesterola mogu smanjiti masne naslage na unutarnjim stijenkama arterija koje suzuju lumen krvnih žila i opasno ugrožavaju cirkulaciju krvi.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI