Stres dirigira ‘smrtonosnim kvartetom’ – težinom, tlakom, kolesterolom i šećerom!

0
196

Kronični stres dovodi do lančanih reakcija u endokrinološkom sustavu - stvaraju se abnormalno velike količine stres hormona - kortizola, što rezultira povećanim skladištenjem trbušnih masnoća, povećanim razinama inzulina u krvi (povezuju se sa srčanim infarktom, šećernom bolesti i moždanim udarom), visokim krvnim tlakom i kolesterolom...

Medicinski stručnjaci već godinama objavljuju da je najbolji način za očuvanje zdravlja – kontrolirati   tjelesnu težinu, krvni tlak, razine kolesterola i šećera u krvi. Koji bi od ta četiri faktora trebao najviše brinuti? Istraživači su našli da njihov udružen, zajednički učinak čini najviše štete. Zanimljivo, stres je faktor koji može biti ključni „okidač“ koji pokreće tu po život opasnu kombinaciju, nazvanu – „smrtonosni kvartet“.

Opsežna znanstvena ispitivanja pokazala su da kronični psihički stres može dovesti do lančanih reakcija u endokrinološkom sustavu čovjeka. Stvaraju se abnormalno velike količine stres hormona – kortizola. To može rezultirati povećanim skladištenjem trbušnih masnoća, povećanim razinama inzulina u krvi (koje se povezuju sa srčanim infarktom, šećernom bolesti i moždanim udarom), visokim krvnim tlakom, nezadovoljavajućom situacijom s kolesterolom i drugim problemima

Loading...

Za dugotrajni stres i način na koji na njega reagiramo, okrivljuju se  pušenje, prekomjerno uzimanje hrane i pijenje alkoholnih pića, te nedovoljno tjelesno vježbanje. Geni, razumljivo, igraju ulogu, ali može se ući i u borbu protiv nezdrave obiteljske povijesti, prihvaćajući zdraviji, uravnoteženiji stil života. Objavljujemo  nekoliko načina pomoću kojih možete produžiti život.

Držite raspoloženje pod kontrolom:  

Znanstvenici su dugo vremena smatrali da su   prekomjerno ambiciozne osobe, koje puno rade, koje žele učiniti što više u što manje vremena,  bile najviše sklone srčanom udaru. Međutim, nije natjecanje, borba za ostvarenje cilja ono što vodi prema bolesti… Mnogo je opasnije biti neprijateljski raspoložen, ljut i ciničan! Ispitivanja su pokazala da je velik broj osoba koje su doživjele infarkt, samo  dva sata prije tog incidenta bile vrlo ljutite. Ako se stres toliko nagomila da se počinjete bijesno otresati na ljude oko sebe, zapitajte se: „Je li sve to vrijedno srčanog udara kojeg mogu zbog toga doživjeti?“

Oraspoložite se:

Već godinama se nagomilavaju dokazi koji povezuju depresiju s povećanim rizikom od infarkta srca. Pritom se tjelovježba često previdi kao puno puta djelotvorno sredstvo protiv depresije. U jednom ispitivanju grupa klinički deprimiranih ljudi bila je uključena u program tjelovježbe (žustar hod ili jogging kroz 30 minuta, barem 3 puta tjedno). Nakon četiri mjeseca, 60 posto njih nije više pokazivalo simptome depresije.

Riješite se velikog trbuha:

Znanstvenici su otkrili da osobe koje nagomilavaju masno tkivo oko pasa, dakle one koje imaju veliki trbuh – češće obolijevaju od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih oboljenja. Problemi postaju ozbiljni ako su vam mjere u pasu 87 centimetara ili više, ako ste žena, i 100 centimetara ili više, ako ste muškarac. I to vrijedi bez obzira na visinu osobe. Izgubiti samo 5 do 10 posto tjelesne težine često može stabilizirati ili obrnuti utjecaj spomenutog „smrtonosnog kvarteta“.

Ograničite loše navike:

Posljedice prekomjernog pijenja alkoholnih pića: Alkohol najviše pridonosi nagomilavanju trbušnog masnog tkiva.

Pušenje cigareta: Osim raka pluća ili emfizema, pušenje je opasno, jer kao i alkohol, pospješuje nakupljanje trbušnog masnog tkiva.

Prekomjerno uzimanje kofeina: Umjereno uzimanje kofeina izgleda da nije štetno za većinu ljudi. Međutim, nedavna ispitivanja ukazuju da ako osoba ima visoki kivni tlak i obiteljsku povijest hipertenzije, pa pije velike količine kave u vrijeme kad je pod stresom na poslu, to može izazvati opasan porast krvnog tlaka…

Oživljavajte metabolizam:

Novija otkrića ukazuju da je zdrav metabolizam – ukupan zbroj svih fizičkih i kemijskih reakcija potrebnih za održavanje života – važniji nego sama srčanoplućna kondicija ili tjelesna težina.

U nedavnom ispitivanju grupa muškaraca je bila uključena, kroz godinu dana, u program tjelovježbe niskog intenziteta. Premda se njihova srčanoplućna kondicija nije poboljšala, niti su izgubili na tjelesnoj težini, njihovo se metaboličko zdravlje (mjereno po tome koliko su dobro njihovi organizmi iskorištavali inzulin) poboljšalo.

Prema tome, ako tjelesno vježbate, a primjećujete da ne gubite na težini, ipak nastavite s vježbom. Čak ako je u vašoj obitelji i inače dobra situacija sa srčanožilnim sustavom, ipak je potrebno redovno tjelesno vježbati.

Dobar tjelesni metabolizam je jedna od najboljih zaštita od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa!