Trbuh – naš drugi mozak!

Kroz naš životni vijek organizam preopteretimo s prosječno barem 50 tona hrane i 50 tisuća litara tekućine. To znači da se u crijevima nataloži 15 kilograma tvrdokornih fekalnih naslaga i toksičnog otpada koji truju našu krv i organizmu nanose nepopravljivu štetu

Simptomi koji prate nedovoljno dobar rad crijeva su – loša probava, umor, smanjena koncentracija, nagle promjene raspoloženja, urin intenzivnog mirisa, nesanica, suha koža, problemi s kosom i noktima, pojava akni, pa i upala mišića. Kroz naš životni vijek organizam preopteretimo s prosječno barem 50 tona hrane i 50 tisuća litara tekućine. To znači da se u crijevima nataloži 15 kilograma tvrdokornih fekalnih naslaga i toksičnog otpada koji truju našu krv i organizmu nanose nepopravljivu štetu.

Dr. Gulia Enders kaže da se dvije trećine našeg imunološkog sustava nalaze u crijevima, koja poslije mozga imaju najkompleksniji i najveći živčani sustav. Stoga dr. Enders naziva crijeva najosjetilnijim organom našeg organizma, pa čak i tzv. „drugim mozgom”. I stvarno, kad smo zaljubljeni imamo – „leptiriće” u trbuhu, a kad se uplašimo, strah opet osjetimo u trbuhu, a ne u glavi. Naš pravi „ja”, dakle, sastoji se zapravo od glave i trbuha!

Sada kada znamo koliko su zdrava i čista crijeva bitna za naš imunitet, pa čak i mentalno zdravlje, važno je da ih prije svega opskrbimo vlaknima.Tako razlikujemo topiva i netopiva vlakna.

(Ne)topiva vlakna

Topiva vlakna su dijelovi biljnih vlakana koji se razlažu u želatinoznu tvar koja na sebe veže višak kolesterola i odvodi ga iz organizma. Netopiva su, zapravo, i neprobavljiva vlakna koja kao takva odlaze u debelo crijevo, povećavaju volumen stolice i vrijedne anaerobne crijevne flore. Ona smanjuju broj patogenih crijevnih bakterija, čiste crijeva od raznih toksina, smiruju upale, a pripisuje im se i velika protukancerogena uloga.



Netopiva vlakna sadrže – cjelovite žitarice, smeđa riža, tikvice, celer, brokula, kupus, luk, rajčica, mahune, zeleno lisnato povrće, grožđice, grožđe, korijenasto povrće… Topiva, pak, sadrže – ječam, zob, kruške, jabuke, naranče, sjemenke lana, grah, borovnice, krastavci, mrkva… Kako vidite ovih izuzetno važnih vlakana nema u mesu, siru, ni jajima…

Osim što je za naše zdravlje bitno unositi ova vlakna, važno je i pravilno „slagati” hranu u naša crijeva. Za probavu voća treba nam oko sat vremena, za probavu povrća dva sata, a za meso i mlječne proizvode oko 6 sati. No, to važi samo ako te namirnice jedemo odvojeno.

Ako to, pak, radimo onako kako je većina nas navikla, tj. da u jednom obroku pojedemo meso, krumpir, salatu, pa još i kruh, onda će nam za probavu takve hrane trebati i 30 sati, a to znači da će u našim crijevima doći do neugodnog i nezdravog truljenja. Neki nakon ovakvog obroka znaju pojesti i jabuku na primjer. Tada ćete uz truljenje izazvati u svojim crijevima i alkoholno vrenje… Zato je voće zapravo najbolje jesti natašte. No, još malo o prehrani iz drugog kuta…

Njegovanje prirode

Prehrana je kompleksan dinamički proces i temelj postojanja svakog živog organizma u biljnom i životinjskom svijetu. Ona je preduvjet stvaranja, rasta i razvoja svake stanice, tkiva, organa i čitavog organizma.

Drevna mudrost Veda kazuje da je sve hrana – svi smo mi dio jedinstvenog hranidbenog lanca prirode. Upravo stoga o hrani valja promišljati na drugi način – prije svega trebamo biti svjesni da svaki naš zalogaj počinje njegovanjem prirode u kojoj je sadržano sve. U svakodnevnoj priči o hrani, to znači pažljiv odabir hrane koja, na neki način, predstavlja cjelovitost prirode. Uvriježilo se takav „pravilan“ odabir prehrane nazivati – uravnoteženom prehranom.

Potreba za tom ravnotežom spominje se zbog nepobitne činjenice da smo načinom prehrane, koji već više od pola stoljeća dominira u gotovo svim dijelovima svijeta, značajno „razbili“ cjelovitost prirode u prehrani. Znanstveno je dokazano da je posljedica toga – nastanak i širenje mnogih kroničnih oboljenja i zdravstvenih problema…

Pritom valja zapamtiti da za sve nevolje postoje dva pristupa: medicus curat, natura sanat – liječiti ili iscjeljivati!

Suvremenom prehranom dominira rafinirana hrana s mnogobrojnim dodacima, poboljšivačima okusa, umjetnim aromama, bojama i sladilima, konzervansima i stabilizatorima, a istodobno je siromašna nutrijentima, jer ne sadrži dovoljne količine vrijednih i za organizam nužno potrebnih tvari od kojih su najznačajnije esencijalne masne kiseline.

Prehrambene navike

Riječ je o višestruko nezasićenim masnim kiselinama od kojih se stvaraju nizovi omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Njihov je omjer, zahvaljujući upravo lošim prehrambenim navikama kod većine ljudi, od 15:1 do čak 25:1. Istodobno znanost tvrdi da je optimalna mjera u omjeru 3:1. Možemo li to postići?

Ljudski organizam može proizvesti jednostruko nezasićene masne kiseline (omega-9), ali višestruko nezasićene masne kiseline omega-3 i omega-6 – ne može, već ih nužno mora unositi kao hranu ili dodatak prehrani.

Najbolji način rješavanja nedostatka omega-3 i omega-6 masnih kiselina, je obogaćivanje prehrane namirnicama koje ih sadrže, a najbolji izbor čine – hladno prešana ulja konoplje, crnog kima, podlanka, sikavice, sjemenki grožđa, oraha i lješnjaka. Osim što obiluju esencijalnim masnim kiselinama i vitaminom E, svako od ovih ulja sadrži i specifične sastojke koji ga čine posebnim i učinkovitim.

Medicinska i nutricionistička znanost u zajedničkoj suradnji sve više otkrivaju veliki utjecaj pravilnog načina života i prehrane na cjelokupno zdravlje stanovništva. Primjenjivanjem savjeta o zdravoj, uravnoteženoj prehrani, može se poboljšati zdravstveno stanje bolesnika, a zdrav način života i prehrana stvaraju preduvjete za suzbijanje mnogih kroničnih i degenerativnih bolesti.

„Na razvoj koncepta pravilne prehrane utjecao je brzi razvoj znanosti o prehrani, a pogotovo mogućnost prevencije i liječenja raznih bolesti putem hrane kao i epidemiološke studije koje su pokazale vezu između načina prehrane i civilizacijskih bolesti“ (Ministarstvo zdravlja RH).

Mi iz „Matičnjaka“ pratimo podjednako put znanosti i znanstvenih postignuća, te dragocjenih tradicijskih iskustava i vlastite radoznalosti i spremnosti na inoviranje. Nebrojena znanstvena istraživanja dokazala su nam kako priroda nudi izvrsna rješenja, samo ih moramo znati upotrijebiti. Zadivljujuću sinergiju biljnih supstancija zasad nije moguće dostići umjetno proizvedenim tvarima, a vjerovati da bismo mogli bez prirode, bila bi velika zabluda.

Nutrijenti iz biljaka

Biljke su prirodno razvile veliki broj fitoprotektivnih tvari ili fitonutrijenata koji pomažu u svladavanju gljivičnih i bakterijskih infekcija, te omogućuju prevladavanje svakodnevnih stresova. Dakako, hranimo li se biljnom hranom, konzumiramo li i određene aktivne i zaštitne mikro i makro elemente koji imaju značajnu ulogu u prevenciji različitih vrsta bolesti i zaštiti zdravlja…

Tražili smo primjeren i učinkovit način kako očuvati nutrijente iz biljaka bez suvišne obrade ili primjene agresivnih metoda i na taj način smo stvorili proizvode bogate izvornim zaštitnim, aktivnim i hranjivim tvarima. Tako smo se odlučili za hladno prešana ulja (u postupku prešanja ne prelazimo temperaturu od 28 stupnjeva Celzijusa) i funkcionalne medove, koji pažljivom izradom najbolje čuvaju nepobitno djelotvorne tvari iz sjemenki sadržanih u njima.

Kad se priča o hrani, bitno je znati kako ju – ne uništiti. Većina nas hranu uglavno kuha, zapravo podvrgava ju termičkoj obradi, a najbolji primjer za to je – maslinovo ulje. Ako je kvalitetno maslinovo ulje, šteta ga je uništiti termičkom obradom.

Primjeri i zablude iz prakse

Naime, već odavno se zna da je točka dimljenja maslinovog ulja ispod 100 stupnjeva, iako ćete na internetu naći i druge netočne podatke. To znači da već negdje na oko 90 stupnjava maslinovo ulje, ne da samo gubi svoja zdrava i nutritivna svojstva, nego se pretvara u nešto nezdravo, u transmasti koje potiču upalne procese u organizmu. Isto vrijedi i za hladno prešano suncokretovo ulje, pa čak i za ono za koje se tvrdi da se na njemu može sigurno pržiti i peći.

O rafiniranim uljima (ona koja kupujemo u supermarketima) ne vrijedi ni razmišljati, jer su zbog tehnologije dobivanja – visoke temperature, otapala, heksani – već u startu nezdrava. Ni maslinovo, ni suncokretovo ulje praktično ne sadrže protuupalnu i jako važnu omegu-3 već se uglavnom sastoje od omega-6 i 9, kojih u našem organizmu ionako imamo previše, te tako samo potičemo upalne procese.

Jako puno omege-3 sadrži ulje Cameline sative tzv. „boljeg” lana, koje je puno stabilnije i ne oksidira poput običnog lanenog ulja. Svinjska mast prilikom pečenja ne mijenja svoja svojstva na gore, poput maslinovog ulja, a u to koliko je zdrava ili nezdrava sama po sebi -zaključite sami.

Termičku obrada hrane – pečenje i kuhanje – koja ne bi stvorila štetne transmasti moguće je ostvariti na hladno prešanom repičinom ulju, kokosovoj masti, hladno prešanom ulju lješnjaka, marelice i grožđa. No, ipak je potreban oprez – tržište je već puno rafiniranog ulja grožđa koje je onda nezdravo kao i svako drugo, štetnim otapalima dobiveno ulje. To, naravno, vrijedi i za ulje repice.

Zobene pahuljice bez posija

Zbog omjera cijene i kvalitete mi u „Matičnjaku“ uvijek dajemo prednost hladno prešanom repičinom ulju u odnosu na razvikano kokosovo ulje, jer osim što je jeftinije, ono sadrži i kompleks višestruko nezasićenih masnih kiselina s puno protuupalne i deficitarne nam alfalinolenske, višestruko nezasićene masne kiseline – omege-3.

Kokosovo ulje sadrži samo mononezasićene i zasićene masne kiseline, koje isto kao i višak linolne – omege-6 – troši važan enzim (delta 6 desaturazu), neophodan za sintezu omege-3. Jedna od sveprisutnih zabluda je da ćemo si napraviti zdrav doručak ako u njega uključimo zobene pahuljice i npr. – med. Medu svaka čast, ali u zobenim pahuljicama nema njihovog najvrijednijeg dijela, a to su posije zobi koje su uz to i dobar prirodni izvor skupog betaglukana i selena.

Posija kao najkvalitetniji dio zobenog zrna smeta industriji pri ekspandiranju zrna u zobenu pahuljicu i zato su ju jednostavno – odstranili. Upravo zato što je posija najkvalitetniji dio zobenog zrna, mi u „Matičnjaku“ smo tu istu posiju dodali u pripravak „Piskavica plus“.

I da se vratimo na vlakna. Ova „Piskvica plus” će Vas, osim željezom, opskrbiti i topivim i netopivim vlaknima, a isto vrijedi i za sirove granule silimarina koje će regenerirati Vašu jetru, popraviti Vam raspoloženje i pokrenuti probavu.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI