Ispitivanja su pokazala da taj vitamin može rizik od raka debelog crijeva smanjiti na pola. Epidemiolozi tvrde da ako uzmemo u obzir sve tipove raka, nedostatak vitamina D nadmašuje ostale rizične faktore
U zadnje vrijeme vitamin D ponovno privlači interes znanstvenika. Premda se stavovi nekih manjih grupa liječnika još uvijek ponešto razlikuju, ipak velika većina znanstvenika se slaže da vitamin D ima raznovrsne velike mogućnosti i koristi za ljudsko zdravlje.
Ispitivanja su pokazala da taj vitamin može rizik od raka debelog crijeva smanjiti na pola. Epidemiolozi tvrde da ako uzmemo u obzir sve tipove raka, nedostatak vitamina D nadmašuje ostale rizične faktore. Naravno, ako se radi o nekim specifičnim tumorima (na primjer, rak pluća), onda ostali rizični faktori imaju puno veće značenje. Ipak, kod najmanje 18 tipova raka je utvrđeno da se češće pojavljuju u ljudi koji ne dobivaju dovoljno vitamina D. Među te tipove spadaju i oni najpoznatiji, kao što su rak dojke, prostate i pluća.
Bez sunca nema života…
Sa svih strana smo bombardirani upozorenjima na opasnost od pretjeranog izlaganja suncu, međutim bez sunca nema života. Sunčanje pruža niz korisnih užitaka na naš organizam. Između ostalog, tu je i poticaj sunčanja da se u tijelu stvara vitamin D. Dopustite da vam sunce obasjava nezaštićene ruke i lice kroz nekoliko minuta i u vama će se stvoriti vitamina D, uglavnom onoliko koliko ga trebate.
Za vitamin D je utvrđeno da može zaštititi i od bolesti srca i otkloniti zdravstvene probleme, kao što su dijabetes, reumatoidni artritis, multipla skleroza, upala zubnog mesa itd. Taj je vitamin ključan faktor za izgradnju kostiju. Bez njega se ne može normalno odvijati resorpcija kalcija u organizmu.
Na harvardskom sveučilištu proveli su zanimljivo istraživanje. Ono je pokazalo da je smrtnost među pacijentima s rakom pluća bila 40 posto veća ako su bili operirani zimi, nego kod onih koji su bili operirani za vrijeme ljeta, kada su u svom organizmu, zbog sunčanja ili prehrane, imali više vitamina D. Dakle, kad se rak već i pojavio, vitamin D je pomogao u svladavanju oboljenja. Do sličnih saznanja, što se tiče ljeta i rane jeseni, došli su liječnici u Norveškoj u liječenju Hodgkinsova limfoma u mladih.
U jednom kanadskom kliničkom pokusu, bolesnici koji su primali kemoterapiju i uz to još dobivali i vitamin D, imali su manje nuspojave i razvili su manje tromboza, nego oni koji su dobivali placebo. Velike se nade ulažu u korisne učinke tog vitamina u liječenju raka debelog crijeva, prostate i dojke.
Manjak vitamina D u organizmu nije povezan samo s povećanom učestalošću raka, nego i srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka. Kombinacija vitamina D i kalcija može sniziti krvni tlak.
Valja istaknuti da taj vitamin daje određene nade i za prevenciju i liječenje multiple skleroze, šećerne bolesti, reumatoidnog artritisa i bolesti desni.
Mnogo ljudi s manjkom vitamina D
Sigurno je da velik broj ljudi ne prima dovoljno vitamina D i to se odnosi praktički na sve dobne skupine, od beba do onih u staračkoj dobi. U jednom ispitivanju na 307 zdravih tinejđera, kod njih 24 posto utvrđen je manjak tog vitamina, a ako se uzmu u obzir one količine koje se smatraju neophodnim, onda je takvih mladih koji nisu zadovoljili te norme bilo čak – 42 posto. Jedan znanstvenik tvrdi da u čitavom svijetu čak milijarda ljudi ima nedostatak vitamina D.
Dnevne potrebe vitamina D mogu uglavnom biti zadovoljene izlaganjem sunčevu svjetlu i putem hrane. Dnevni unos putem hrane od oko 200 do 400 IU (internacionalna jedinica) (5 do 10 mikrograma) općenito se smatra odgovarajućim za zdravu odraslu osobu. Potrebe kod djece (doza prilagođena njihovoj težini!), tinejdžera, trudnica i dojilja su povećane. Potrebe mogu biti povećane i kod ljudi koji se nedovoljno izlažu sunčevu svjetlu, kao što su starije osobe…
Inače, najbolji izvori vitamina D iz hrane su riblje ulje, losos, skuša, tuna, sardina, jaja, jetrica.
