Uz normalnu prehranu, unos i gubitak vode su u ravnoteži!

0
112

Sva tjelesna tkiva - od naše krvi do kostiju, mišića i masnog tkiva - sadrže vodu u različitim količinama. Bez vode ne bismo mogli preživjeti više otprilike od tjedan dana, dok bez hrane možemo živjeti i do šest tjedana

Koji je pojedinačno najveći sastavni dio ljudskog tijela? To je voda. Ona čini oko 50 do 70 posto tjelesne težine odrasle osobe. Sva tjelesna tkiva – od naše krvi do kostiju, mišića i masnog tkiva – sadrže vodu u različitim količinama. Bez vode ne bismo mogli preživjeti više otprilike od tjedan dana, dok bez hrane možemo živjeti i do šest tjedana.

Voda igra važnu ulogu u praktički svakoj tjelesnoj funkciji, što ju čini jednim od naših najvažnijih hranjivih sastojaka. Ona pruža medij u kojem se događa većina kemijskih reakcija u tijelu, ona služi kao sredstvo transporta hranjivih sastojaka prema tkivima i za odstranjivanje otpadnih proizvoda iz tijela. Voda je glavni dio svake tjelesne tekućine, uključujući krv, slinu, želučani sok, amnionsku tekućinu i mokraću, služi također kao podmazivač za zglobove i oči, kao amortizer kod trešnje nekih organa i tkiva, pomaže regulirati tjelesnu temperaturu i održava žilni volumen. Drugim riječima, bez vode nema života.

Loading...

Opasnosti manjka i viška vode

Svakodnevno se voda gubi putem normalnih tjelesnih funkcija, kao što su znojenje, disanje, mokrenje i rad crijeva. Stoga, u cilju da se izbjegne dehidracija i osiguraju optimalne funkcije, tekućina treba stalno biti nadomještavana. Na primjer, gubitak već 2 posto tjelesne težine putem dehidracije, može uzrokovati glavobolje, umor i oštećenje fizičkih sposobnosti, dok gubitak od 15 do 20 posto tjelesne težine, vrlo vjerojatno će biti fatalno. Možda je manje poznato, ali postoje opasnosti kod prisustva i previše vode. Intoksikacija vodom, to jest hiperhidracija, je ozbiljno stanje koje se pojavljuje kad se piju velike količine vode u suviše kratkom vremenu. To uzrokuje poremetnju ravnoteže elektrolita u organizmu, s brzim padom koncentracije natrija u krvi, tzv. hiponatremija.

Mozak je posebno ranjiv na te učinke. Oticanje mozga može dovesti do glavobolja, mučnine, povraćanja, čak i grčeva, kome i smrti. Međutim, za mnoge od nas nema razloga za brigu, jer se većina smrtnih slučajeva povezanih s intoksikacijom vodom, dogodila kao posljedica dugotrajne i naporne tjelovježbe (recimo trčanje maratona i tome slično), za vrijeme koje elektroliti nisu bili pravilno nadomješteni, ali su ipak velike količine vode bile popijene.

Sve to dovodi nas do pitanja: koliko, u stvari, trebamo vode? Nažalost, na to nema jednostavnog odgovora i mišljenja se razlikuju između liječnika i nutricionista. Dok neki zagovaraju općenito prihvaćenu teoriju od „8 čaša dnevno“, drugi smatraju da je ta preporuka nedostižna i nepotrebna za mnoge od nas. U međuvremenu, američki Institut za medicinu savjetuje da ukupni dnevni unos tekućine bude 3,7 litre za muškarce i 2,7 litre za žene – za osobe u dobi od 19 i više godina.

Faktori koji utječu na potrebu za tekućinom

Premda te količine izgledaju velike, one su temeljene na ukupnom unosu vode i uključuju svu tekućinu koja se nalazi i u hrani i u drugim pićima osim vode (sokovi, čaj, kava). Doista, mnogi faktori utječu na naše potrebe za tekućinom, uključujući dob, spol, klimu, doba godine, prehranu, razinu fizičke aktivnosti, tako da nema neke određene količine tekućine koja bi se mogla odnositi na svakoga. Izgleda da je za većinu zdravih ljudi, s normalnom prehranom, unos vode u organizam i gubitak vode u ravnoteži. Ako se popije više nego je potrebno, bubrezi će višak jednostavno eliminirati, a kad tijelo zahtjeva više, osjet žeđi će riješiti tu situaciju.

Prema tome, sve dok prihvaćamo razuman pristup unosu tekućine, vjerojatno ćemo imati malo razloga brinuti se, bez obzira, preferiramo li mineralnu vodu, narančin sok ili šalicu čaja.