Masnoće iz riblje jetre bogate su vitaminima A i D (važnima za oči, kožu, zube i kosti). Riblje meso je bogato B vitaminima, posebno nijacinom i B6 vitaminom, važnima u prevenciji oboljenja nervnog sustava
Njihova je prehrana puna masnoća, kolestera i bjelančevina. Jedu malo vlaknastih komponenti, malo ugljikohidrata i gotovo ništa vitamina C ili E. Prema prehrambenim dogmama, oni bi trebali padati poput – muha. Međutim, Eskimi iz zapadnog Grenlanda, vjerojatno, su među najzdravijim ljudima na Zemlji. Oni imaju daleko manje kolesterola u svojoj krvi nego mi i pate od svega desetine srčanih bolesti. Povišen krvni tlak je rijedak, kao i prekomjerna tjelesna težina i reumatoidni artritis, a dijabetes je praktički nepoznat.
Danas znamo da objašnjenje te situacije leži u mesu iz mora. Ono je vjerojatno najbolja prevencija srčanog udara. Za ribe se ionako zna da su glavni izvor jedne posebne vrste masnoća (omega-3 masne kiseline), koja ima dalekosežne učinke na metabolizam.
Malo kolesterola
Znanstvenicima je poznato da riblja ulja snizuju razine kolesterola i triglicerida, odnosno masnoća u krvi, koje su povezane sa srčanim oboljenjima. Ta ulja mogu pomoći u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka, glavnog uzroka srčanih udara, a mogu i usporiti razvoj ateroskleroze. Istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline mogu također sniziti krvni tlak, ublažiti kožna oboljenja, kao što je ekcem i psorijaza, te olakšati upalne bolesti, kao što je artritis.
Masnoće iz jetre raznih riba bogate su vitaminima A i D (važnima za oči, kožu, zube i kosti). Riblje meso je bogato B vitaminima, posebno nijacinom i B6 vitaminom – važni u prevenciji oboljenja nervnog sustava. Osim toga, ribe pružaju minerale – fosfor, kalij, željezo, jod i selen.
Školjke, kao primjerice oštrige – kamenice, spadaju među prirodno najbogatije izvore cinka, važnog za održavanje imuniteta, obrambenog sustava. Oštrige i druge školjke, škampi, kozice, konzervirane ribe, kao sardine, losos itd., bogati su izvori kalcija neophodnog za razvoj i jačanje kostiju. Konzumiranje riba može čak pomoći u prevenciji zubnog karijesa, jer morski plodovi sadrže i fluor.
Dijetetičari znaju da su ribe i školjke dobri izvori i niskokaloričnih bjelančevina.
Većina morskih plodova imaju malo kolesterola. Čak i oni koje se najviše okrivljuje – škampi, rakovi i jastozi – imaju po obroku manje kolesterola nego jedno jaje. Ti plodovi imaju malo i zasićenih masnoća, za koje se zna da mogu povećati količinu kolesterola u krvi. Između 11 i 27 posto od ukupnih masnoća u ribama je zasićeno, a u svinjetini je to 36, a u govedini 48 posto. Ribe koje žive u hladnom i dubokom moru – losos, skuša, haringa, sardine – iznimno su bogate višestruko zasićenim masnoćama, koje su izvanredna preventiva srčanih bolesti. Upravo plodovi mora obiluju tim vrijednim omega-3 masnim kiselinama.
Otežano zgrušavanje krvi
Premda su i biljna ulja, bez sumnje, dobra u borbi protiv povećanog kolesterola, ipak riblja ulja su dva do pet puta moćnija u tom pogledu. Ona također čine krv “rjeđom” i otežavaju njezino zgrušavanje, a to su sve plusevi za ljude koji su izloženi riziku srčanih bolesti.
Poznato je da omega-3 masne kiseline iz ribljih ulja snizuju lipoproteine niske gustoće (“loš kolesterol”), a povisuju lipoproteine visoke gustoće (“dobar kolesterol”).
Podaci za, na primjer, prosječnog Amerikanca govore da on još uvijek godišnje pojede samo 7 do 7,5 kilograma ribe, dok istodobno pohlepno pojede 70 kilograma mesa. Prosječni Japanac pojede četiri do šest puta više morskih plodova i značajno manje oboljeva od srčanih bolesti.
