Kad se među srčanim bolesnicima povede razgovor o srdžbi, često se čuje: 'Imao sam običaj jako se ljutiti, ali otkako sam doživio srčani napad, utvrdio sam da sve one stvari koje su me do tada nervirale, nisu vrijedne te ljutnje'
Novije vijesti lošeg sadržaja govore: neprijateljsko raspoloženje i ljutnja mogu biti fatalni. Ako je vaše srce “neprijateljsko”, važno je da naučite smanjiti svoju ljutnju.
Pokretačka sila iza neprijateljstva je cinično nepovjerenje prema drugima. Ako mi očekujemo da će drugi loše postupiti s nama, rijetko smo razočarani. To stvara ljutnju i vodi nas da reagiramo s agresijom. Najkarakterističnjiji stav cinika je sumnja u motivima ljudi koje on ne poznaje. Zamislite situaciju, čekate lift, ali se on zaustavi dva kata iznad vas, duže nego obično. Vi razmišljate: “Kakva bezobzirnost! Ako ljudi žele razgovarati, zašto ne iziđu iz lifta, tako da mi ostali možemo ići gdje želimo.” Nema načina da znadete što je zaustavilo lift. Ipak, u nekoliko sekundi, vi ste zaključili o ljudima koje niste vidjeli, niti znate nešto o njihovim motivima zaustavljanja lifta.
Zdravstveni problemi
U međuvremenu vaše ciničko nepovjerenje uzrokuje lučenje adrenalina i drugih stres-hormona, s vidljivim fizičkim posljedicama. Vi podižete glas. Dubina i brzina vašeg disanja se povećava. Srce vam brže radi, a mišići ruku i nogu postaju napeti. Osjećate da ste “puni” i spremni za akciju.
Ako često doživljavate ovakva osjećanja, izloženi ste povećanom riziku ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su koronarna i druge bolesti.
Je li moguće smanjiti svoje neprijateljske stavove i ponašanje prema drugima i imati više povjerenja u ljude oko sebe? Istraživanja pokazuju da je to moguće ako je osoba voljna mijenjati se. Od pomoći može biti i stručni, profesionalni savjet.
Morate nastojati smanjiti svoje cinično nepovjerenje u druge, smanjiti učestalost i intenzitet svoje ljutnje i naučiti postupati sa ljudima s ljubaznošću i pažnjom. Ovdje je nekoliko savjeta koje pružaju stručnjaci i koji mogu biti od pomoći:
1. Prepoznajte problem. Dajte do znanja svojoj obitelji i bliskim prijateljima da ste svjesni problema i da namjeravate preuzeti kontrolu nad svojom ljutnjom. Zatražite podršku od njih.
2. Rezonirajte u sebi. Kad vas razbjesni i razljuti dugačak red ispred vas u banci, pokušajte zdravo rezonirati kako oni ispred vas sigurno nisu ujutro ustali iz kreveta s ciljem da baš vas naljute. Biti racionalan može vam pomoći da ponovo postignete psihičku ravnotežu.
3. Razmišljajte slično drugoj osobi. Stavljajući sebe u položaj druge osobe, počinjete razumjeti njezino mišljenje i njezino ponašanje. U većini slučajeva, uočit ćete da vaša ljutnja nestaje. Imati razumijevanje za drugog i neprijateljstvo nisu spojivi.
4. Smijte se samom sebi. Humor je dobra strategija u cilju da se oslobodite nepovjerenja prema drugima i da neutralizirate svoju ljutnju.
Ne reagirajte agresivno!
5. Prakticirajte povjerenje. Počnite tražiti situacije u kojima ćete imati prilike vjerovati drugome. Na primjer, na šalteru autobusnog kolodvora, umjesto da zahtijevate određeno mjesto u autobusu, pokušajte povjerovati službeniku govoreći: “Koje god mjesto vi izaberete za mene, odgovarat će mi.” Velike su šanse da ćete dobiti prihvatljivo, zadovoljavajuće sjedište. Već samo saznanje da ne morate pokušavati sve kontrolirati može biti otkriće.
6. Branite se pozitivno. Svaka će se normalna osoba naljutiti ako se s njom loše postupa. Međutim, bez obzira što se događa, nemojte reagirati agresivno. Ako osoba koja vas vrijeđa nije netko s kim morate i nadalje održavati kontakte, jednostavno stojte podalje od nje.
Ako onoga koji vrijeđa ne možete izbjegavati, dajte mu do znanja, mirno i bez mržnje, što vas smeta u njegovom ponašanju i zašto. Taj pristup pruža drugoj osobi priliku da se promjeni, bez da ga se nepotrebno vrijeđa.
7. Prakticirajte opraštanje. Dopuštajući da nestane ogorčenje i želja za osvetom, možete utvrditi da teret ljutnje nestaje s vaših ramena, pomažući vam da zaboravite nepravdu.
8. Započnite odmah. Kad se među srčanim bolesnicima povede razgovor o srdžbi, neprijateljstvima i o tome kako se nose s time, često se čuje: “Imao sam običaj jako se ljutiti, ali otkako sam doživio srčani napad, utvrdio sam da sve one stvari koje su me do tada nervirale, nisu vrijedne te ljutnje.”
Nemojte čekati da doživite srčani infarkt, pa da tek onda poduzmete nešto sa svojom ljutnjom. Učeći sebe kako imati više povjerenja u druge i kako biti ljubazan s njima, počet ćete slabiti štetne učinke ljutnje na vaše tijelo.
S takvim ponašanjem sigurno ćete biti ugodnija osoba za vaše društvo.
