Promjena prehrane je početni korak u liječenju hiperlipidemije. Predebele osobe svoju bi težinu trebale svesti na normalu. Ako u roku od dva mjeseca režim ishrane ne da zadovoljavajuće rezultate, tu su tablete…
U masti u krvi ubrajaju se kolesterol i trigliceridi. Bez njih bi život bio nezamisliv, ali ako se nalaze u povišenim koncentracijama u krvi onda postaju jednim od rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Važno je naglasiti da su one promjenjivi rizični čimbenik, pa je na njih moguće utjecati promjenama životnih navika (zdravija prehrana, prestanak pušenja, tjelovježba) te uvođenjem medikamentne terapije, ako je to potrebno.
Hiperlipidemija je uzrokovana suviškom lipida u krvi i važan je faktor rizika za nastanak ateroskleroze i bolesti srca. Hiperlipidemija može biti uzrokovana genetskim faktorima, kao kod nekih nasljednih bolesti, ili sekundarnim faktorima kod stečene hiperlipidemije. Oblici lipida u krvi su kolesterol, trigliceridi i lipoproteini, koji su molekule masti i kolesterola vezane na proteine. Vrste lipoproteina su: lipoproteini vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteini male gustoće (LDL) i lipoproteini srednje gustoće (IDL). Hilomikroni su također klasificirani kao lipoproteini i sastavljeni su od triglicerida, kolesterola i proteina. Postoje i lipoproteini velike gustoće (HDL) koji su u obrnutom odnosu prema riziku od srčane bolesti i zato su poznati kao faktori “proturizika”. Postoji šest tipova hiperlipidemije koji se razlikuju prema vrsti(ama) lipida koji su povišeni u krvi. Neki od tipova mogu biti uzrokovani primarnim poremećajem kao što je nasljedna hiperlipidemija, a neki su posljedica sekundarnih uzroka. Sekundarni uzroci hiperlipidemije su u vezi s bolestima povezanim s hiperlipidemijom, prehrambenim faktorima rizika i lijekovima povezanim s hiperlipidemijom. Faktori rizika za ovu bolest su šećerna bolest, hipotiroidizam, Cushingov sindrom, te određeni tipovi zatajenja bubrega. Faktori rizika vezani uz lijekove su: kontracepcijske pilule; hormoni kao što su estrogeni i kortikosteroidi; određeni diuretici; i beta-blokatori. Prehrambeni faktori rizika su unos masti u prehrani veći od 40% ukupnih kalorija; unos zasićene masti u prehrani veći od 10% ukupnih kalorija; unos kolesterola veći od 300 miligrama dnevno; kroničan pretjeran unos alkohola; i povećana tjelesna težina. Učestalost hiperlipidemije u populaciji je 1 %. Bolest je češća u muškaraca nego u žena.
Kolesterol je alkohol koji se nalazi u staničnim membranama svih tkiva, a potreban je za normalan rad organizma. Kolesterol se svrstava i u sterole jer je u njegovom sastavu kombinacija steroida i alkohola. Male količine kolesterola se nalaze i u membranama biljaka i gljiva. Organizam koristi kolesterol u stvaranju hormona, vitamina A, D i E te žučnih kiselina. Manji dio kolesterola se nalazi u krvi. Ako se taj kolesterol nakuplja na stijenkama krvnih žila, može doći do začepljenja ili smanjenog krvnog protoka. Posljedice na zdravlje mogu biti velike, pa se u takvim slučajevima količina kolesterola u krvi regulira medicinskim preparatima. Kemijska formula kolesterola je C27H46O. Kolesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Bez kolesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Prvenstveno, riječ je o tvari koja je normalan gradivni sastojak svake stanice tijela (stanične membrane). Osim toga, u ljudskom organizmu kolesterol je potreban za mnoge metaboličke procese u izmjeni tvari. Iz njega nastaje više vrsta hormona, i to ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Također, dio je i molekule vitamina D. Kolesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, poglavito masti.
Kolesterol je za život važna tvar, ali…
Ova za život važna tvar mora u tijelu uvijek biti na raspolaganju pa količina kolesterola u tijelu ne smije ovisiti o njegovom unosu samo putem hrane. Zato se kolesterol stvara i u tijelu. Glavno mjesto gdje nastaje je jetra. U njoj nastaje oko 1 do 2 grama kolesterola dnevno. On se krvlju prenosi do svake stanice i u njima se zatim dalje prerađuje, ovisno o potrebama. Zapravo hranom uopće ne bismo trebali unositi kolesterol.
Budući da je kolesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sustava i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Stoga kolesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini. To su prijenosnici kolesterola i drugih masnoća u krvi. Postoji više vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije: LDL-čestice koje prenose kolesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan kolesterol iz raznih tkiva u jetru. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoći: LDL su čestice niske gustoće, a HDL su čestice visoke gustoće. LDL-čestice sadrže kolesterol koji se naziva “lošim kolesterolom” jer te čestice prenose kolesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i stijenke krvnih žila. HDL-čestice nazivaju se “čistačima”, a kolesterol iz njih “dobrim kolesterolom”. One odnose taj suvišan kolesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.
Trigliceridi – što je to?
Trigliceridi su masnoće, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. Unosimo ih hranom, ali se nalaze pohranjeni i u masnim stanicama tijela. Kada organizam želi iskoristiti mast iz hrane ili masnih pričuva, mora trigliceride najprije razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline. Razgradni proizvodi iskorištavaju se u metabolizmu – glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) koja se može iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih tvari, a masne se kiseline razgrađuju do jednostavnijih pri čemu također nastaje energija. Obrnuto, ako jedemo previše hrane koja sadržava ugljikohidrate, suvišak se pretvara preko glicerola u trigliceride i pohranjuje u masnom tkivu kao tjelesna mast.
Zato je osnova dijete, ako je razina triglicerida u krvi povišena, prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadržava ugljikohidrate (alkohol, slatkiši, kruh, tijesto i sl.) i masti. Naime, i povišena razina triglicerida rizik je za aterosklerozu, no manje snažan nego li je to povišena razina kolesterola. Često iste osobe imaju povećani i kolesterol i trigliceride u krvi, osobito ako se namirnice iz kojih te masnoće nastaju neumjereno unose.
Razine lipoproteina, naročito LDL kolesterola povisuju se s dobi. Razine su normalno više u muškaraca no u žena, ali nakon menopauze počinju u žena rasti. Drugi čimbenici koji doprinose visokim razinama nekih lipida (kao što su VLDL i LDL) uključuju hiperlipidemiju u anamnezi, pretilost, prehranu s puno masti, manjak tjelovježbe, umjerenu do visoku potrošnju alkohola, pušenje cigareta, slabo kontroliranu šećernu bolest i slabiju aktivnost štitnjače.
Većinom su povišenja razine triglicerida i ukupnog kolesterola privremena i nisu ozbiljna, uglavnom su rezultat jedenja masti. Ljudsko tijelo se rješava masti iz krvi na različite načine. Neka osoba može jesti velike količine životinjskih masti i nikada nemati razinu ukupnog kolesterola iznad 200 mg/dl, dok se druga može pridržavati stroge prehrane s niskom količinom masti i nikada nemati razinu ukupnog kolesterola ispod 260 mg/dl. Ta razlika je, čini se, djelimice genetski određena i uvelike je povezana s razlikama u brzini kojom lipoproteini ulaze i izlaze iz krvotoka.
Simptomi bolesti i dijagnoza
Obično visoke razine masti ne uzrokuju simptome. Katkada, kada su razine posebno visoke, masna odlaganja tvore nakupine nazvane ksantomi u tetivama i na koži. Izvanredno visoke razine triglicerida (800 mg/dl i više) mogu uzrokovati povećanje jetre i slezene i simptome pankreatitisa, npr. vrlo jaka bol u trbuhu. Uzorak krvi, kako bi se izmjerio ukupni kolesterol, može se uzeti u bilo koje vrijeme. Međutim, uzorke krvi za mjerenje HDL kolesterola, LDL kolesterola i triglicerida najbolje je uzeti nakon barem 12 sati gladovanja. Preporučena vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L, a vrijednost LDL-kolesterola manja od 3,0 mmol/L. S HDL-kolesterolom je drugačije, za njega je bolje da je što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/L. Referentne vrijednosti triglicerida i za muškarce i ze žene: <1,7 mmol/L. Povišene koncentracije triglicerida u serumu nalaze se kod šećerne bolesti, opstruktivne žutice, nefroze i hipofunkcije štitnjače, dok su snižene koncentracije triglicerida dosta rijetke i mogu se naći kod hipotireoze, malapsorpcije i malnutricije, vrlo teških terminalnih stadija jetrenih bolesti, kroničnih opstruktivnih bolesti, bolesti pluća i hipolipoproteinemije.
Najproblematičnije komplikacije bolesti
Dvije najproblematičnije koplikacije povišenih masnoća u krvi svakako su ateroskleroza i koronarna arterijska bolest srca. Suvišan kolesterol organizam ne može iskoristiti pa se on zbog toga zadržava u krvi i odlaže u stijenkama krvnih žila. Ateroskleroza je složen proces oštećenja krvnih žila, prvenstveno arterija. Stijenka arterije sastoji se od tri sloja: od unutarnjeg tzv. endotela, srednjeg kojeg čine mišićne stanice i od čvrste vanjske ovojnice.
Aterosklerotski proces mijenja unutarnji sloj arterija u kojem se nakupljaju upalne stanice, masnoće i vezivna vlakna. Tome pogoduju: prisutnost veće količine lipoproteina bogatih kolesterolom u krvi, oštećenje unutarnjeg sloja arterija visokim krvnim tlakom i štetne tvari koje dolaze krvlju (nikotin).
Na taj način nastaje niz bolesti koje imaju zajedničko svojstvo: suženje promjera krvnih žila (vidi sliku Aterosklerotski proces…). Iako se taj proces zbiva u svim žilama i u svim organima, najočitije i najopasnije bolesti uzrokovane aterosklerozom su moždani udar i koronarna bolest srca. Sužavanje arterija nogu zbog ateroskleroze uzrokuje bolove i grčeve u potkoljenicama prvenstveno pri hodu (to valja razlikovati od grčeva koji se javljaju u mirovanju, npr. navečer u postelji i koji imaju drugi uzrok), sve do teških promjena koje se očituju odumiranjem dijelova udova (gangrena). Kao posljedica ateroskleroze može se pojaviti zatajivanje funkcije pojedinih organa (bubreg, oči).
Ateroskleroza je bolest koja može započeti već u djetinjstvu! Zašto je to tako još uvijek nije jasno – i to je predmet velikog zanimanja znanstvenika. U početku dolazi do nakupljanja kolesterola u nekim stanicama unutarnjeg sloja arterije u obliku žućkastih masnih točaka i pruga. One mogu nestati, ali ako je u krvi mnogo LDL-čestica bogatih kolesterolom, promjene napreduju i nastaju ateromi ili plakovi. Oni sužavaju promjer arterije. Na tom mjestu dolazi do kovitlanja u protoku krvi, što pak pridonosi daljnjem oštećenju unutarnje stijenke žile. Zbog nakupljenih masti i vezivnog tkiva smanjena je elastičnost stijenke žile pa se povećava mogućnost njezina pucanja na mjestu plaka (može nastati i tzv. aneurizma). Ako pukne vezivna kapa ateroma, na tome mjestu dolazi do stvaranja krvnog ugruška, što može znatno ili potpuno začepiti arteriju i izazvati npr. infarkt srca ili ishemijski moždani udar. No, najčešće ateromi postupno rastu mjesecima i godinama te sve više sužavaju promjer krvne žile, stvarajući sve izraženije simptome (anginu pektoris obilježenu bolovima u prsima, bolove u nogama i sl.). (www.plivazdravlje.hr)
Liječenje bolesti
Cilj liječenja je smanjenje rizika od ateroskleroze i kardiovaskularne bolesti pomoću liječenja kojim se želi sniziti razina lipida u krvi. Promjena prehrane je početni korak u liječenju. Kod osoba koje imaju preveliku tjelesnu težinu preporučuje se smanjenje težine do idealne tjelesne težine. Smanjenje ukupnih kalorija, kolesterola i zasićenih masnoća dovoljno je kod većine ljudi. Stupanj ograničenja u prehrani proporcionalan je stupnju hiperlipidemije. Ako u roku od dva mjeseca, tijekom koja se provodi preporučeni režim ishrane, ne dođe do normalizacije laboratorijskih nalaza, počinje se s terapijom lijekovima.