NA POPISU UBIJENIH PREKO DVIJE I POL TISUĆE LJUDI! Orkan i dr. Lončar završili analizu stradanja Hrvata na Banovini

Foto: Mate Piskor / CROPIX

Knjiga doktorice Sanje Lončar i umirovljenog pukovnika HV-a Ivice Pandže Orkana “Spomen obilježja Domovinskog rata (1991.-1995.) u Sisačko-moslavačkoj županiji”, nakon punih pet godina ugledala je svijetlo dana.

Riječ je o prvom sveobuhvatnom popisu i osnovnoj dokumentaciji o Spomen obilježjima iz Domovinskog rata u toj županiji.

Na popisu više od 300 spomenika

Na popisu je više od 300 spomenika što govori i o stradanju tog prostora u Domovinskom ratu. Neki se redovito obilaze, a neki su potpuno zapušteni i zarasli, a ovim su popisom izvučeni iz zaborava.

“Ova knjiga donosi preko dvije i pol tisuće imena koja su na tim pločama. Iz toga se vidi koliko je tu ljudi ubijeno, i zato je to za mene više od knjige”, kaže Orkan u knjizi.

Knjiga je izašla u vlastitoj nakladi, bez potpore institucija RH uz financijsku potporu obitelji Ivice i Romane Pauk iz Pertha, uspješnih poslovnih ljudi u Australiji, te vlastita financijska odricanja Dr.sc Sanje Lončar. No, svaki sat i dan u ovih pet godina intenzivnog rada na knjizi isplatio se jer se već sada nalazi u knjižnicama svih osnovnih i srednjih škola u Sisačko moslavačkoj županiji.



Docentica Lončar: “Ovo je jedinstven popis”

“O Domovinskom ratu objavljeno je puno knjiga i neke su se od njih bavile i spomen obilježjima, ali je ovo, koliko mi znamo, jedini ovakav popis, kaže docentica Sanja Lončar za HRT.

Riječ je o sustavnom pregledu koji je napravljen u svim jedinicama lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj županiji i donosi popis 320 spomen obilježja. Ona su nastajala u razdoblju nakon Domovinskog rata i još uvijek nastaju.

Riječ je o sustavnom pregledu koji je napravljen u svim jedinicama lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj županiji i donosi popis 320 spomen obilježja. Ona su nastajala u razdoblju nakon Domovinskog rata i još uvijek nastaju.

“Pratili smo što su drugi na terenu podigli i napravili, a spomen obilježja su doista različita. Ja smatram sramotom da trideset godina od 1991. godine ne postoji ni jedna institucija koja ima popisane spomenike na ovom području. Tako je i došlo do ove knjige. Jer spomen obilježja su dizali ratni prijatelji, postrojbe, udruge, rodbina, jedinice lokalne vlasti i državne institucije. I ne postoji jedno mjesto pomoću kojeg možete imati uvid u sve spomenike, ako nekog zanima, nekog studenta ili posjetitelja iz bijelog svijeta kojega zanima ova tema. Nema institucije danas u Hrvatskoj kod koje je to evidentirano. I zato smo se upustili u taj rudarski posao, sa željom da to evidentiramo.”

Facebook Comments

Loading...
DIJELI