Nije lako klasificirati i vagati zločine koji su se dogodili tijekom Domovinskog rata. Svaki je od njih na svoj način tužan, tragičan, stravičan…
Najtužnije selo u Hrvatskoj
Ipak, priča o selu u općini Majur pokraj Hrvatske Kostajnice spada u jedan od najtragičnijih događaja koji su se tih ratnih godina odvili na hrvatskom tlu, a zbog čega je selo Kostrići prozvano “najtužnijim selom u Hrvatskoj”.
U Kostrićima, naime, neprijatelj nije poštedio nikoga, a zbog činjenice da su pobijeni svi zatečeni stanovnici – u selu kojega zapravo više nema i danas zjapi jeziva tišina.
Iako u Kostrićima ne živi više nitko, na tragediju podsjećaju čak dva podignuta spomenika za 16 pobijenih Hrvata. Ratni zločin nad nesretnim civilima Kostrića, počinila je Jedinica za posebne namjene MUP-a tzv. “SAO Krajine” pod nazivom “Kaline” iz Komogovine s područja Dvora, kojom je zapovijedao ratni zločinac Stevan Borojević.
Ubijena i mala djeca
Upravo prema Borojevićevom iskazu kod istražnog suca Milenka Momčilovića na okupacijskom Okružnom sudu u Glini 21. svibnja 1992, on je zajedno s “jednim borcem Medićem i jednim dobrovoljcem srbijancem”, dobio naredbu o „čišćenju“ sela Kostrići. Navodi da su u selu već naišli na srpske borce, od kojih mu je jedan rekao da u jednoj kući postoji jedna mlađa žena s dvoje djece i dvije starije osobe, nakon čega su se skupili kod te kuće, a ulaskom u kuću je vidio da čitava obitelj uplašena sjedi na krevetu, dok se mlađa žena tresla i plakala uz dvoje djece od 2 i 4 godine. Navodi da je tek sutradan saznao da je cijela obitelj pobijena.
Suprug ubijene žene i otac pobijenih dječaka koji je tog dana izbivao iz sela, u posve “mrtvom” selu, pronašao je i svoju obitelj, pa pojurio sve prijaviti. Tada su ubili i njega…
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu tek je 2016. godine donijelo rješenje o provođenju istrage protiv desetorice okrivljenika osumnjičenih za zločin u Kostrićima. Jedna osoba je nepoznatog državljanstva, dvoje su državljani Bosne i Hercegovine, dok su preostali državljani Republike Srbije.
Imena žrtava:
1. Bašić Mije Petar, rođen 1898. godine
2. Bašić Franje Marija, rođena 1907. godine
3. Bašić Vilka Petar, rođen 1940. godine
4. Bašić Franje Jelka, rođena 1938. Godine
5. Bunjevac Mate Kata, rođena 1905. godine
6. Jurić Josipa Milka, rođena 1929. godine
7. Jurić Antuna Zlatko, rođen 1956. godine
8. Jurić Jure Vera, rođena 1959. godine
9. Jurić Zlatka Dario, rođen 1987. godine (dijete)
10. Jurić Zlatka Tomislav, rođen 1989. godine (dijete)
11. Jurić Josipa Marija, rođena 1930. godine
12. Kostrić Petra Marija, rođena 1924. godine
13. Kozić Mate Jure, rođen 1939. godine
14. Kozić Ive Anka rođena, 1942. godine
15. Krizman Filipa Ferdinand, rođen 1925. godine
16. Krizman Petra Marija, rođena 1928. godine.