Onoga dana kada je JNA zajedno sa srpskom paravojskom započela granatiranje Karlovca, ujedno je započeo opći napad na taj grad.
Na dan 04. listopada 1991. godine, u tamošnji medicinski centar dovezena su 24 ranjena i nekoliko poginulih građana. U stankama granatiranja, po Karlovcu je trajao lov na snajperiste koji su se skrivali i djelovali iz svih vojnih objekata po gradu. Linija obrane protezala se oko grada, ali i oko zaposjednutih vojarni.
Okolnosti u Karlovcu tih su mjeseci bile iznimno loše… U početku slabo naoružani i nedovoljno organizirani, branitelji su se teško odupirali, a dodatan problem bio je ogroman broj prognanika koji se slio u taj grad.
Autentična, nemontirana snimka Karlovca prepunog snajperskih gnijezda iz kojeg su neprijateljski vojnici pucali po građanima, pokazuje jedan lov na snajperistu koji na kraju biva i uhvaćen. Dramatičan i vrlo rijedak video prikaz hrvatskih vojnika koji uspijevaju zarobiti snajperistu, građane koji kliču braniteljima i psuju neprijateljskog vojnika, nastao je zahvaljujući iznimno hrabrim ratnim reporterima koji cijelu akciju u kojoj se neprekidno puca – snimaju i fotografiraju iz neposredne blizine.
Na području Karlovca ubijena su 392 civila
Zbog svojega prometnog položaja Karlovac je u Domovinskom ratu imao osobito važno geostrateško značenje. Bio je ključna točka obrane Hrvatske i u Domovinskom ratu jer bi osvajanje ovog grada značilo izbijanje Srba na granicu sa Slovenijom i potpuno presijecanje naše zemlje.
Na području Karlovca i Županije evidentirano je 392 civilne žrtve Domovinskog rata. Ubijeno je 18 djece, a 78 ranjeno, od čega 42 djece u gradu Karlovcu. Najstarije žrtve bile su dvije starice iz Saborskog stare 96 godina, koje su ubijene kada su JNA i paravojne srpske postrojbe okupirale mjesto.
Najmlađa civilna žrtva bilo je malo dijete od 2 mjeseca i 6 dana, poginulo prilikom granatiranja izbjegličkog naselja u auto-kampu Grabovac 26. rujna 1991. godine.