Pomoć Kijevu: Karlovčani organizirali prvi humanitarni konvoj u Domovinskom ratu

kafotka

Kolona od sedam kamiona prema Kijevu se zaputila preko Brinja i Senja, jer se preko Plitivica nije moglo

Iako se u proljeće 1991. godine Karlovac nalazio u izrazito opasnoj situaciji njegovi građani pronašli su snage i volje da pomognu drugima koji su bili u još većoj nevolji. Naime, 13. travnja organizirali su konvoj humanitarne pomoći za Kijevo koje je tada bilo u potpunoj blokadi od strane jugočetničke vojske. Konvoj se idućeg dana uspio probiti do napaćenog sela i njegovim stanovnicima dostaviti prijeko potrebnu pomoć.

Kijevo je veliko selo u blizini Knina s isključivo hrvatskim stanovništvom, a bilo je u okruženju nekoliko sela u kojima su živjeli isključivo Srbi. Jugoslavenskom generalu, velikosrbinu Ratku Mladiću je bilo strateški bitno jer se nalazi na cesti između Knina i Sinja, dvaju gradova koji su bili idući na njegovom putu, između planina Dinare i Svilaje, te ga je okružio svojim postrojbama potpomognutim lokalnim četničkim paravojnim jedinicama.

Ministarstvo unutarnjih poslova RH osnovalo je tada policijsku postaju u Kijevu kako bi se obranilo od lokalnih Srba iz sela Polača, Civljane i Cetina. Četnici iz Knina zahtijevali su pomoć JNA da se postaja policije RH u Kijevu ukloni i da hrvatski policajci napuste mjesto.

Humnitarni konvoj za Kijevo bio je prvi u Domovinskom ratu, a organizirao ga je Stjepan Čunko. U konvoju je bilo sedam kamiona punih masti, graha, brašna i drugih namirrnica te sanitarnih potrepština koje su prikupili karlovački trgovci. Kolona se prema Kijevu zaputila preko Brinja i Senja, jer se preko Plitivica nije moglo.

Na kraju smo u Kninu ipak naletjeli na zloglasnog Martića i bradate četnike koji su nam prijetili da će nas sve poklati. Ipak nismo odustali i zato ne želim da se zaborave ljudi koji su imali hrabrosti poći na taj put. Znam koliko je to, prije svega na moralnom planu, značilo ljudima u Kijevu“, sjeća se voditelj konvoja Stjepan Čunko.



Uskoro nakon odlaska konvoja počinju i sukobi oko Kijeva, a ratni zločinac Ratko Mladić 26. i 27. kolovoza 1991. naredio je brutalno granatiranje Kijeva koje je poslije toga bilo gotovo potpuno uništeno. Pri tome je na ovo selo bačeno i pedeset ratnim konvencijama zabranjenih kazetnih bombi. Tada je gotovo cijelojupno stanovništvo Kijeva je sa svojim policajcima i gardistima krenulo u višednevni opasni zbjeg dalmatinskim planinama prema slobodnom teritoriju Hrvatske. Jugoslavenska vojska je nakon toga, uz pomoć lokalnih četnika i Srba, potpuno razorila ovo mjesto.

Spomenuti ćemo hrabre ljude koji su uz Čunka krenuli na neizvjestan put da pomognu Kijevu. Bili su to: Mirijan Slavica, Božo Ercegović, Ivan Furač, Mika Šekata, Drago Vidiček, Josip Tomičić, Dinko Komšić, Đorđe Kraš, Mirko Žgela, Stjepan Staničak, Marijan Bežan, Zlatko Trogrančić, Jadranko Grčić, Francek Bastijančić, Dražen Furač, Danijel Stanišić, Boris Spudić, Darko Skender, Ivan Galović, Miroslav Mišić, Ivan Hrsan, Mladen Muić i Mladen Postružnik.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI