PREKRETNICA U DOMOVINSKOM RATU: Sarajevsko primirje je povijesni sporazum

Ministarstvo hrvatskih branitelja

Nakon krvave jeseni 1991., kada se posve razbuktao rat u Hrvatskoj, hrvatske i jugoslavenske snage potpisale su 2. siječnja 1992. u Sarajevu sporazum o bezuvjetnom prekidu vatre koji je na snagu stupio dan poslije, u 18 sati, piše portal Dnevno.

U povijest će ovaj dokument otići pod nazivom “Sarajevsko primirje”.

U nazočnosti posebnog izaslanika glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Cyrusa Vancea s hrvatske strane potpisao ga je ministar obrane Gojko Šušak, dok je u ime jugoslavenske potpis stavio general-pukovnik Andrija Rašeta. Sarajevsko primirje smatra se jednom od prekretnica u Domovinskom ratu: ono je bilo preduvjet za početak mirovne operacije UN-a u Hrvatskoj, ali i formalni kraj prve sveobuhvatne faze rata u našoj zemlji. Nakon potpisivanja primirja nastupila je, kako vojni analitičari nazivaju ,“faza sukoba niskog intenziteta” koja je potrajala sve do 1995. godine.


Povjesničari pak tvrde da je sporazum predstavljao i veliku pobjedu hrvatske diplomacije tumačeći da je istovremeno zaustavljena agresija na našu zemlju, ali i da su stvoreni preduvjeti za međunarodno priznanje Hrvatske. Naravno, sve je to bilo i odraz snaga na terenu: Hrvatska vojska u tom je trenutku ojačala brojčano i organizacijski, te u naoružanju i opremi pa je naša strana itekako imala argumenata u pregovorima.

Ipak, u sarajevskom hotelu “Konak” nije baš sve teklo tako glatko. Hrvatsku stranu predstavljali su, uz Šuška, i generali Imra Agotić i Petar Stipetić, dok su JNA generali Andrija Rašeta, Vladimir Simonović i Slavko Jović. Oni su za stol sjeli tijekom popodneva, a tek je navečer – i to na pritisak međunarodne zajednice – došlo do potpisa. Premda je mirovni sporazum bio na vidiku, bio je to težak dan u Hrvatskoj – zrakoplovi JNA bombardirali su Hrvatsku, tog je dana raketirana riječka industrijska zona, a u više od 20 hrvatskih gradova bila je oglašena uzbuna.



No, za razliku od 15 prethodno potpisanih sporazuma o primirju, ovaj se doista i poštivao. Nakon njega je Hrvatska, kao što smo naglasili, bila sve bliže međunarodnom priznanju, dok je JNA iskoristila priliku da se preorijentira na Bosnu i Hercegovinu.

Rat u BiH tada se već nazirao. Cyrus Vence se prije ovog sastanka našao i s Alijom Izetbegovićem, Radovanom Karadžićem i Stjepanom Kljuićem, plan je bio da se i u BiH pošalju mirovne snage. A kako su razgovori prošli govori i Venceova izjava. Na upit ima li nade da BiH ne bude uvučena u rat, kratko je odgovorio: “Nadam se da ima”.

Ubrzo se ta nada posve rasplinula.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI