Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK “Zagreb” u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade Zbora narodne garde.
Domovinski rat
Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske.
Zbor narodne garde se ustrojio kao odgovor na razoružavanje Teritorijalne obrane u Hrvatskoj, kao i zbog nemogućnosti nove hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom području.
Krajem srpnja 1991. godine ustrojeno je Zapovjedništvo ZNG-a, zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju, banijsko-kordunsko područje, ličko područje, srednju i sjevernu Dalmaciju te za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa Zbora narodne garde čime je zaokruženo ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske. Hrvatske oružane snage tada su imale ukupno 60 tisuća pripadnika, od kojih je polovica, 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu MUP-a.
Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna 1991. godine uspostavlja se Glavni stožer Hrvatske vojske (GSHV), s načelnikom generalom Antonom Tusom. U Hrvatskoj vojsci je kao poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan sastav, a pričuvni sastav Zbora narodne garde i Teritorijalne obrane preveden je u pričuvni sastav Hrvatske vojske.
Postrojbe Zbora narodne garde 3. studenog 1991. preimenovane su u Hrvatsku vojsku.
Osnivanjem Zbora narodne garde stvorene su vojne snage za obranu napadnutih hrvatskih područja. Jačajući u hodu, hrvatske oružane snage ostvaruju uspjehe u nizu akcija i vojnih operacija, od zapadne Slavonije i Maslenice do operacija Ljeto i Zima te su naposljetku 1995. vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja pobjednički okončale rat na hrvatskim prostorima.
Transformacija nakon Domovinskog rata
Hrvatska vojska nakon Domovinskog rata profilirala se iz ratne u mirnodopsku silu koja je danas spremna izvršiti sve zadaće koje se pred nju postavljaju.
U godinama nakon Domovinskog rata, Hrvatska vojska započela je procese transformacije u skladu s potrebom za racionalizacijom, kao i odlukom za pristupanje Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Cilj je bio stvoriti malu, učinkovitu, mobilnu i modernu oružanu silu. Iskustva iz Domovinskog rata bila su dragocjena pomoć u tim naporima, a stalnom i sustavnom obukom i školovanjem dostignute su zahtjevne sposobnosti. Povjerenje savezničkih država u Republiku Hrvatsku i u Hrvatsku vojsku rezultiralo je primanjem Hrvatske u NATO savez, 1. travnja 2009. godine.
Članstvo u NATO-u omogućilo je Hrvatskoj da još više pridonese, ne samo sustavu kolektivne sigurnosti zemalja Saveza, nego i svjetskom miru, za čiju se uspostavu i očuvanje opredijelila još tijekom Domovinskog rata. Republika Hrvatska i Hrvatska vojska integraciju u NATO završile su najbrže u povijesti.
Reforme koje je hrvatski obrambeni sustav provodio s ciljem ostvarenja članstva u NATO-u odgovarale su istodobno i standardima Europske unije, čija je punopravna članica Republika Hrvatska postala 1. srpnja 2013. godine.
Ulaskom u NATO savez i punopravnim članstvom u EU ostvarena su dva najvažnija vanjskopolitička cilja Republike Hrvatske.
Transformacija nakon Domovinskog rata
Tijekom proteklih 30 godina Hrvatska vojska izrasla je u respektabilnu vojsku koja svim građanima Republike Hrvatske jamči sigurnost, a na globalnoj razini pridonosi svjetskom miru, stabilnosti i sigurnosti sudjelujući u međunarodnim misijama i operacijama potpore miru.
Aktivan doprinos u NATO-ovim operacijama i misijama UN-a i EU-a
Kao članica UN-a, EU-a i NATO-a, Hrvatska više od dva desetljeća sudjeluje u mirovnim misijama, operacijama i aktivnostima, od Litve, Poljske i Kosova preko Zapadne Sahare i Sredozemlja do Iraka i Afganistana, potaknuta potrebom pružanja humanitarne pomoći u nesrećama, stradavanjima, patnjama ili velikim razaranjima.
Svojim angažmanom Hrvatska vojska dokazuje svoju opredjeljenost Euroatlantskim integracijama, potvrđuje se kao vjerodojstojan saveznik i partner te pokazuje da je spremna preuzeti svoj dio tereta i odgovornosti doprinoseći izgradnji sigurnijeg i stabilnijeg svijeta. U tome je motivira vlastito povijesno iskustvo kada je nenaoružana bila izložena brutalnoj agresiji i očekivala pomoć međunarodne zajednice. Veliko je postignuće, u tako kratko vrijeme od objekta, od primatelja mirovne pomoći postati aktivni sudionik u pružanju pomoći drugima kroz operacije stabilnosti, upravljanja posljedicama kriza i nesreća te mirovnim operacijama.
Punih sedamnaest godina pripadnici Hrvatske vojske bili su u Afganistanu, zajedno sa svojim saveznicima i partnerima, u operaciji ISAF i misiji potpore miru Odlučna potpora. Pridonoseći pomorskoj sigurnosti, hrvatska raketna topovnjača s posadom u više navrata sudjelovala je u NATO vođenoj operaciji Sea Guardian u Sredozemlju. Doprinos sigurnosti Europske unije Hrvatska vojska daje i sudjelovanjem u operaciji ATALANTA.
U operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Libanonu sudjelovala su dva kontingenta hrvatskih vojnika odrađujući brojne zahtjevne i odgovorne zadaće u operaciji UNIFIL. Hrvatski vojnici dali su značajan doprinos UN misiji UNDOF u Siriji u kojoj su sudjelovali pet godina.
U suvremenom svijetu događaji u udaljenim mjestima mogu imati značajne posljedice za sigurnost zemalja diljem svijeta. Nacionalna sigurnost ne počinje niti završava na granici Republike Hrvatske. To je jedan od razloga aktivnijeg uključenja u operaciju KFOR i aktivnosti prednje ojačane prisustnosti NATO-a. Hrvatski vojnici unatrag nekoliko godina sudjeluju u sastavu borbenih grupa u Republici Litvi i Poljskoj gdje zajedno s vojnicima savezničkih vojski daju svoj doprinos sigurnosti i snazi Saveza na njegovim istočnim granicama. Od svibnja ove godine u operaciji KFOR sudjeluje i jedna motorizirana pješačka satnija Hrvatske kopnene vojske.
Danas pripadnici hrvatskih Oružanih snaga sudjeluju u 10 međunarodnih mirovnih misija i operacija.
Moderno opremljena i obučena vojska jamac je hrvatske sigurnosti
Završetkom rata otvoreno je novo poglavlje stvaranja moderno opremljene, naoružane i vrhunski obučene vojske. Danas su nova tehnika i borbeni sustavi u svim granama Hrvatske vojske.
Kopnene snage opremljene su borbenim oklopnim vozilima Patria sa sofisticiranim daljinski upravljanim oružanim stanicama, topništvo je ojačano moćnim Panzer haubicama, zračni nadzor povećan je besposadnim sustavima Orbiter. Mornaričke snage u uporabi imaju novi obalni ophodni brod, a vatrena moć raketnih topovnjača ojačana je novom sposobnošću uporabe raketnih borbenih sustava RBS 15. Zračne snage opremljene su borbeno-izvidničkim helikopterima Kiowa Warrior, a borbene sposobnosti osnažene moćnim protuoklopnim raketama Hellfire. U skoro vrijeme hrvatske će zračne snage u svom sastavu imati i višenamjenske helikoptere Black Hawk, a kopnene će snage biti ojačane borbenim vozilima Bradley.
Vrhunske sposobnosti specijalnih snaga i mornaričko-desantnog pješaštva ispunjavaju ponosom i izazivaju poštovanje. U obučnim središtima poput Središta za razvoj vođa ”Marko Babić“ obučavaju se i izgrađuju vrhunski izdržljivi i sposobni vojnici i vojni vođe.
Pomoć u nepogodama i prirodnim katastrofama
Hrvatska vojska, snaga je koja će među prvima priskočiti u pomoć stanovništvu i civilnim institucijama u prirodnim nepogodama ili katastrofama. Nezamjenjiva je uloga Hrvatske vojske u gašenju velikih šumskih požara, snježnim nepogodama, poplavama, potresima i drugim prirodnim katastrofama.
Vojne snage priskočile su pomoći Banovini i Zagrebu nakon razornih potresa i stavile na raspolaganje i ljudstvo i materijalno-tehnička sredstva, kako bi se što prije pružila pomoć stradalim građanima ali i institucijama u otklonjanju posljedica potresa i nastojanju da se život što prije normalizira.
Također, vojska je sudjelovala i u povijesnom skidanju tornja zagrebačke katedrale, koji je prijetio urušavanjem.
Pripadnici Hrvatske vojske dali su veliki doprinos i u borbi protiv pandemije koronavirusa. Uz pružanje logističke pomoći zdravstvenim ustanovama diljem Hrvatske, odnosno izgradnjom ekspedicijskih kampova i šatora za smještaj oboljelih ili za potrebe obavljanja trijažnih postupaka ili za druge civilne potrebe. Pomoć je pružilo i vojno zdravstveno osoblje Hrvatske vojske.
Također, Hrvatska vojska pruža potporu Kriznom stožeru Ministarstva zdravstva osiguranjem helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji su prilagođeni za potrebe prevoženja pacijenata oboljelih od COVID-a 19.
Hrvatska vojska u potpunosti opravdava svoju ulogu jedne od ključnih sastavnica sustava domovinske sigurnosti.