Dva zrakoplova JNA u niskom su letu su 16. rujna 1991. godine ispalila šest navođenih raketa na televizijski odašiljač na Sljemenu, prvi zagrebački objekt koji se našao na udaru jugo-zrakoplovstva.
Bio je to početak zračnih uzbuna i napada iz zraka koji su trebali zastrašiti Zagrepčane i slomiti im volju za otporom.
Jugo-vojska je u to doba vodila dvoličnu politiku. Svijetu je pokazivala svoju pomirljivost, dok je istodobno topništvom i zrakoplovima napadala naseljena mjesta kako bi pobila stanovništvo ili ga natjerala u izbjeglištvo. Već dan poslije prvoga napada na Zagreb savezni sekretar za obranu Veljko Kadijević potpisao je sporazum o prekidu vatre s predsjednicima Tuđmanom i Miloševićem, javlja HRT.
Bila je to prevara jer su isti dan zrakoplovi 48 puta preletjeli Zagreb. Napadnuti su sjeverni dio grada, područje Lučkoga, Centar za obuku Hrvatske vojske i ponovno odašiljač na Sljemenu. Život u skloništima postao je zagrebačka svakodnevnica. Napadi su izvedeni i na druge hrvatske gradove i mjesta.
U listopadu su raketirani i Banski dvori, u pokušaju atentata na predsjednika Tuđmana, Stipu Mesića i Antu Markovića. Jugo-zrakoplovstvo nastavilo je svoje rušilačke akcije sve do primirja početkom 1992., ali je i samo pretrpjelo teške udarce. Smatra se da je izgubilo oko 120 zrakoplova, četrdesetak samo u Vukovaru.