Dok cijena nafte pada, cijena prirodnog plina strmoglavo raste

Na tržištu energenata se trenutno događa nešto interesantno – cijena nafte neprekidno pada već mjesec i pol dana, dok cijena prirodnog plina u istom period strmoglavo raste. Na platformama Admiral Marketsa cijena CFD-a na barel BRENT nafte trenutno iznosi 67,11 dolara, što je čak 22% ispod razine s početka listopada, dok je cijena prirodnog plina na američkom tržištu u istom periodu porasla čak 43%.

Zašto cijena nafte pada?

Uzroke pada treba tražiti u prethodnom rastu. Naime, u posljednje tri godine cijena crnog zlata je porasla s 30 dolara po barelu na čak 87 dolara, iako se potražnja nije značajnije povećala. Zadnji val rasta cijene u rujnu je bio uzrokovan Trumpovim prijetnjama novim sankcijama Iranu, no na kraju se ispostavilo da to neće uzrokovati veću nestašicu na globalnom tržištu, stoga su sudionici na tržištu financijskih izvedenica počeli prodavati ugovore vezane uz cijenu nafte. Osim toga, OPEC i dalje ima problema u kontroliranju proizvodnje svojih članica. Mnoge zemlje proizvode više nafte nego je bilo dogovoreno. To kratkoročno može pomoći zemlji ostvariti veće prihode, no ako svi to rade, na tržištu se pojavi previše nafte pa cijena pada, zbog čega su na gubitku sve zemlje koje izvoze naftu.

Zašto cijena plina raste?

U SAD-u, zemlji koja je uvjerljivo najveći potrošač plina na svijetu, u vremenskim prognozama se najavljuje brži dolazak zime nego je prethodno bilo očekivano. To znači da će se milijuni kuća, stanova i poslovnih objekata početi grijati ranije nego prošle godine, što će značajno povećati potražnju za plinom. Spletom okolnosti u istom trenutku nekoliko nuklearnih elektrana trenutno nije u pogonu zbog remonta, što znači da se velika količina plina troši i za proizvodnju električne energije u elektranama na plin. To je dovelo do pada zaliha plina u SAD-u na najnižu razinu u posljednjih desetak godina. Špekulanti s Wall Streeta su zaključili da bi moglo doći do nestašice plina, a u takvoj situaciji su ga distributeri spremni platiti suhim zlatom. Stoga su masovno počeli kupovati financijske ugovore vezane za prirodni plin i digli cijenu ovog energenta na najvišu razinu od 2014. godine.



Hoće li se trenutni trendovi nastaviti?

Kada je u pitanju prirodni plin, analitičari Admiral Marketsa smatraju da vjerojatno ponestaje prostora za rast. Naime, jaka i duga zima je već ukalkulirana u trenutnu cijenu i špekulanti će u idućim mjesecima gotovo sigurno početi prodavati ugovore koje su kupovali tijekom jeseni. To bi moglo uzrokovati pad cijene. Kada je u pitanju potražnja od strane elektrana, također bi trebalo doći do pada, jer nuklearne elektrane koje su trenutno van funkcije će prije ili kasnije ponovno biti puštene u pogon.

Kod nafte, kratkoročno je moguć novi porast cijene. Naime, nakon pada većeg od 20%, dio špekulanata će vjerojatno zaključiti da je sad dobro vrijeme za kupiti naftu, čime će joj privremeno dignuti cijenu. Dugoročno, cijena će ovisiti o globalnoj gospodarskoj situaciji. Sve više ekonomista, financijskih analitičara i investira na burzama smatra da bi iduća recesija na Zapadu mogla početi 2020. godine. Budući da u recesijama milijuni ljudi ostanu bez posla, manja je potrošnja naftnih derivata na put do posla. Također, dolazi do velikog broja pada turista kao i do manje industrijske potražnje za energijom, jer kupci se odlučuju na štednju i kupuju manje proizvoda i usluga. Ako će uskoro zaista doći do recesije, cijena nafte će pasti na čemu će se moći profitirati short sellingom – posudbom ugovora za naftu po sadašnjoj visokoj cijeni i kasnijoj prodaji istih po niskoj cijeni. U posljednjoj recesiji cijena nafte je pala čak 75% (sa 148 na 36$ po barelu).

Facebook Comments

Loading...
DIJELI