Europska unija razmatra zajedničke vojne snage do 5000 vojnika do 2025. kako bi intervenirala u nizu kriza i bez oslanjanja na Sjedinjene Države, prema nacrtu plana.
“Kapacitet za brzo djelovanje EU-a” (eng. EU Rapid Deployment Capacity) trebao bi se sastojati od kopnenih, morskih i zračnih komponenti koje bi se mogle zamijeniti bilo kojom stalnom snagom i izvan nje, ovisno o krizi, prema povjerljivom dokumentu od 28 stranica od 9. studenoga, prenosi Reuters.
Ministri vanjskih poslova i obrane EU započeli su raspravu o planu u ponedjeljak navečer u Bruxellesu, a nastavili su u utorak, s ciljem rješavanja konačnog dokumenta do ožujka sljedeće godine.
Dvije vojne sile EU, Italija i Francuska pozdravile su nacrt. Pogled na novu njemačku saveznu koalicijsku vladu, koji se očekuje uskoro, pokazat će se kritičnim.
“Dokument kombinira visoku razinu ambicija, ali također daje konkretne i operativne prijedloge. To je dobra ravnoteža”, izjavila je novinarima ministrica oružanih snaga Francuske Florence Parly.
Njezin talijanski kolega, Lorenzo Guerini, rekao je da će također biti komplementaran NATO-u i ojačati transatlantske veze.
Dva desetljeća nakon što su čelnici EU-a prvi put pristali uspostaviti snage od 50.000-60.000 vojnika, ali ih nisu uspjeli učiniti operativnim, nacrt strategije šefa vanjske politike Unije Josepa Borrella najkonkretniji je napor za stvaranje samostalne vojne sile koja se ne oslanja na na pomoć SAD-a.
“Potrebna nam je veća brzina, robusnost i fleksibilnost za poduzimanje cijelog niza vojnih zadataka upravljanja krizom”, navodi se u nacrtu pod nazivom “Strateški kompas” (eng. Strategic Compass).
“Moramo biti u stanju odgovoriti na neposredne prijetnje ili brzo reagirati na kriznu situaciju, na primjer misiju spašavanja i evakuacije ili stabilizacijsku operaciju u neprijateljskom okruženju”, navodi se u nacrtu.
Zajednički vojni projekti
Ne bi trebalo sudjelovati svih 27 država EU-a, iako bi za odobrenje bilo kakvog raspoređivanja bio potreban konsenzus.
Strateški kompas najbliža je stvar koju bi EU mogla imati vojnoj doktrini i srodna je “strateškom konceptu” NATO-a pod vodstvom SAD-a koji postavlja ciljeve savezništva.
Dokument je od ključnog značaja za EU, a Borrell želi da se države EU-a obvežu na pružanje nužnih strateških sredstava.
To znači razvoj logistike, dalekometnog zračnog transporta te sposobnosti zapovijedanja i kontrole Sjedinjenih Država na koje su se oslanjali europski saveznici u NATO-u.
Borrell je rekao novinarima da je sada u razvoju 60 zajedničkih vojnih projekata EU-a za razvoj oružja i drugih sposobnosti, nakon što je u utorak odobreno još 14, uključujući i jedan pod nazivom “Strateški zračni transport za veliki teret” (eng. Strategic Air Transport for Outsized Cargo).
Sjedinjene Američke Države pozvale su Europljane da ulažu u postrojbe koje se mogu rasporediti, a američki predsjednik Joe Biden rekao je da bi takvi potezi bili komplementarni NATO-u.
EU je zadržala borbene skupine od 1500 vojnika od 2007., ali one nikada nisu korištene, unatoč naporima da se razmjesti u Čadu i Libiji.
Razbijanje bojnih skupina u manje jedinice moglo bi ih učiniti fleksibilnijima i mobilnijima.
“Upotreba modula pružit će nam veću fleksibilnost da svoje snage prilagodimo prirodi krize… Ovo je ključno ako želimo prevladati prepreke s kojima smo se suočavali u prošlosti”, stoji u nacrtu strateškog plana.
Inače, na sastanku ministara obrane u Bruxellesu sudjelovao je i hrvatski ministar obrane Mario Banožić.