Koji je Trumpov odgovor na devalvaciju juana?

Kineska Narodna Banka ne namjerava zaustaviti devalvaciju juana i danas je opet snizila njegov službeni tečaj. Time Kina stvara još povoljnije uvjete za svoj ionako veliki izvoz. Kakav će biti odgovor Trumpove administracije na najnoviji izazov Pekinga?

Već deveti dan za redom kineska središnja banka snižava tečaj nacionalne valute juana, koji danas iznosi 7,0326 juana za jedan dolar, što je najniža vrjednost još od kraja ožujka 2008. godine.
Iako središnji kineski regulator tradicionalno uvjerava kako je ovaj trend posljedica reakcije tržišta na eskalaciju trgovinskog rata između Kine i SAD-a, Washington u to ne vjeruje i tvrdi kako se radi o umjetnom tj. namjernom snižavanju tečaja juana, kao protuodgovoru Pekinga na Trumpove najave uvođenja novih carina od 10% na kineske izvozne proizvode u vrjednosti od 300 milijardi dolara od 1. rujna. S druge strane Kineska Narodna Banka to negira i  izjavljuje kako je potencijal kineske ekonomije takav da daje temelj za stabilan tečaj juana i da ne svijet ne treba biti zabrinut zbog sadašnjega stanja, kada juan isključivo reagira na trenja i druge vanjske čimbenike. Dakle, kineski regulator ovo smatra tržišnom reakcijom i uvjerava kako je sadašnje stanje s padom tečaja kratkoročnog karaktera.

Međutim, kako je ovaj proces počeo s 1. kolovozom, on se vremenski podudara sa spomenutim Trumpovim najavama o uvođenju novih carina. Zato Trump ima svoje razloge za sumnju u tvrdnje kineske središnje banke i to je brzo iskoristio za proglašenje Kine „deviznim manipulatorom“, najavljujući tužbu protiv Pekinga pred WTO-om, tvrdeći da on krši pravila poštene trgovine umjetnim snižavanjem tečaja.

Činjenica je, međutim, da je juan počeo postupno slabiti još prošle godine za 5,1% i za još 5% ove godine. Takvo je stanje pomoglo Kini kompenzirati negativne učinke po njezinu ekonomiju od strane uvedenih američkih carina.

Zanimljivo je kako i sam Trump na kineski  izazov želi odgovoriti na identičan način – slabljenjem dolara! Međutim i pored tih Trumpovih nastojanja u posljednje dvije godine od pada tečaja dolara nema ništa, štoviše, on je i povećao svoju vrijednost. U tom smislu Trump postojano kritizira politiku američkih Federalnih rezervi. Hoće li uslijediti nekakav Trumpov novi udar, kao reakcija na spomenute kineske poteze, za sada nije poznato.

S druge strane Kina ima više manevarskog prostora. Ona je najveći vlasnik američkog državnog duga tj. obveznica u vrijednosti od 1,11 trilijuna dolara, i kao najveći američki kreditor može početi s rasprodajom istih, što može dovesti do prave panike na tržištima. Taj se scenarij obično naziva nerealnim, kako navodi Bloomberg, međutim nagli pad tečaja juana ukazuje na to da se ta varjanta uopće ne isključuje.

„Kina raspolaže širokim arsenalom sredstava, osim toga Peking djeluje na više dugoročnoj perspektivi nego predsjednik SAD-a Donald Trump“, izjavio je profesor na prestižnom američkom Sveučilištu Yale i bivši predsjednik vijeća direktora „Morgan Stanley Asia“ Stephen Roach.

Za kraj možemo dodati da se Kina već ionako postupno izbavlja od američkih obveznica. U usporedbi s 2013. godinom, kineske investicije u američke državne obveznice smanjile su se za 200 milijardi dolara.

 

Original možete pronaći na www.geopolitika.news

Facebook Comments

Loading...
DIJELI