Njemački politički vrh danas je s čuđenjem i negodovanjem reagirao na odbijanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da u posjet primi njemačkog predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera, izvještava Der Standard.
Njemački predsjednik se jasno i definitivno postavio na stranu Ukrajine. “Njemačka je spadala i još uvijek se nalazi među najodlučnijim podržavateljima Ukrajine i ta činjenica je tijesno povezana i s dugogodišnjim aktivnostima njemačkog predsjednika”, rekao je glasnogovornik njemačke vlade.
Vanjskopolitički glasnogovornik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Nils Schmid izrazio je nezadovoljstvo odlukom Kijeva. “To je više nego neprimjereno: mi smo prijateljske zemlje i posjet njemačkog predsjednika zajedno s ostalim predsjednicama je trebao biti pozitivan signal”, rekao je Schmid i dodao kako odluka Kijeva u Njemačkoj “nailazi na potpuno nerazumijevanje”.
Steinmeier je zajedno s predsjednicima Poljske, Estonije, Litve i Latvije trebao posjetiti Kijev, no ukrajinska vlada je rekla da ne želi ugostiti Steinmeiera te umjesto toga izričito pozvala njemačkog kancelara Olafa Scholza s kojim bi se konkretno razgovaralo o daljnjoj, prije svega vojnoj, pomoći Njemačke Ukrajini. “Ovako suprotstavljati njemačkog kancelara i njemačkog predsjednika je u potpunosti neprimjereno”, rekao je Schmid i dodao kako “ne vidi razlog” da Scholz “samo tako” otputuje u Kijev”, nakon odbijanja predsjednika.
Vanjskopolitički glasnogovornik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Nils Schmid izrazio je nezadovoljstvo odlukom Kijeva. “To je više nego neprimjereno: mi smo prijateljske zemlje i posjet njemačkog predsjednika zajedno s ostalim predsjednicama je trebao biti pozitivan signal”, rekao je Schmid i dodao kako odluka Kijeva u Njemačkoj “nailazi na potpuno nerazumijevanje”.
Steinmeier je zajedno s predsjednicima Poljske, Estonije, Litve i Latvije trebao posjetiti Kijev, no ukrajinska vlada je rekla da ne želi ugostiti Steinmeiera te umjesto toga izričito pozvala njemačkog kancelara Olafa Scholza s kojim bi se konkretno razgovaralo o daljnjoj, prije svega vojnoj, pomoći Njemačke Ukrajini. “Ovako suprotstavljati njemačkog kancelara i njemačkog predsjednika je u potpunosti neprimjereno”, rekao je Schmid i dodao kako “ne vidi razlog” da Scholz “samo tako” otputuje u Kijev”, nakon odbijanja predsjednika.
Potpredsjednik Bundestaga i čelnik vladine Liberalno-demokratske stranke (FDP) Wolfgang Kubicki se također izjasnio protiv Scholzovog odlaska u Kijev nakon proglašavanja Steinmeiera nepoželjnim gostom. “Meni je potpuno nezamislivo da kancelar jedne vlade u kojoj se nalazi i FDP odlazi u neku zemlju koja je najvišeg političkog predstavnika naše zemlje proglasila nepoželjnom osobom”, rekao je Kubicki.
Reakciju Kijeva je žestoko kritizirao i najveći oporbeni zastupnički klub Unije CDU/CSU. Vanjskopolitički glasnogovornik Unijinog zastupničkog kluba Juergen Hard je rekao kako se radi o “teškom teretu po odnose Njemačke i Ukrajine”. On je od njemačkog kancelara zatražio da još danas telefonira s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim.
Ukrajina je u nekoliko navrata Steinmeiera optuživala da je kao nekadašnji ministar vanjskih poslova i jedan od čelnika SPD-a zaslužan za popustljivu i preblagu politiku Berlina naspram Moskve. Steinmeier je prije nekoliko dana priznao da je u izgradnji odnosa Njemačke i Rusije “u prošlosti počinio greške” te se za to i ispričao.
Ranije ovog mjeseca, ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik i poljski potpredsjednik vlade Gerhardu Schröder optužili su Steinmeiera zbog njegove bliskosti s Rusijom. Melnik je za list Tagesspiegel rekao da njemački predsjednik nije dovoljno ozbiljno djelovao u smjeru raskida veze s Rusijom. Dodao je da neki ljudi povezani sa Steinmeierom održavaju bliske veze s Moskvom, poput Jensa Plötnera, savjetnika za vanjsku politiku kancelara Olafa Scholza i državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova Andreasa Michaelisa. Steinmeier zbilja je bio blizak bivšem kancelaru Gerhardu Schröderu, čiji je blagonakloni stav prema Rusiji nakon umirovljenja postajao sve jasniji. Također je imao dva mandata kao ministar vanjskih poslova prije nego što je postao predsjednik. Mnogi se unutar EU, ali i Njemačke sada ograđuju od njemačke vanjske politike prema Moskvi u tom razdoblju. Čelnik vladajuće poljske stranke Kaczynski je također bio kritičan prema vanjskoj politici Berlina. Za novine Welt am Sonntag je rekao da Poljska “nije zadovoljna ulogom Njemačke u Europi”. Valja naglasiti da je funkcija njemačkog predsjednika uglavnom ceremonijalna.