Ove godine obilježava se 60. obljetnica pokreta osnivanja Pokreta nesvrstanih zemalja, a skup će se održati tamo gdje je prva službena konferencija Pokreta izvorno i održana- u Beogradu.
Sam pokret nastao je inicijativom triju predsjednika; juguslavenskog Josipa Broza Tita, indijskog Džavaharlala Nehrua i egipatskog Gamala Abdel Nasera.
Iako pokret više nema ni približni značaj kao za vrijeme Hladnog rata, a zemlja osnivačica više ne postoji, pokret broji 120 država članica te 17 promatrača među kojima su i neke države bivše SFRJ; preciznije Hrvatska, Srbija, Crna Gora i BiH.
Srbijanski ministar vanjskih poslova Nikola Selaković domaćin je summita, a ocijenio je kako je to “jedan od najvećih skupova u Europi, pa i svijetu ove godine, poglavito u uvjetima pandemije”.
Beograd i Srbija ugostit će izaslanstva iz 105 država i 11 međunarodnih organizacija, a oko 550 sudionika nazočit će skupu, organiziranom u jednoj od najvećih dvorana Beogradskog velesajma.
Selaković je, u povodu skupa zemalja članica Pokreta nesvrstanih, naglasio da “strateški i suštinski cilj Srbije ostaje članstvo u EU”, ali da se “Beograd ne odriče tradicionalnih prijatelja – Rusije, Kine i Pokreta nesvrstanih”.
U Beograd je doputovao i Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije koja se od srpnja ove godine nalazi u statusu zemlje-promatrača.
Lavrov će se večeras sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a poslije razgovora očekuje se zajedničko obraćanje.
“Bilateralni sastanci će trajati svo vrijeme samita. Rusija je od srpnja ove godine promatrač u Pokretu nesvrstanih kao i Srbija. Dolazak Sergeja Lavrova znači puno jer dodatno ojačava i osnažuje karakter i razinu ovog skupa, poglavito imajući u vidu energetsku krizu koja trenutno potresa svijet”, rekao je Selaković.
Naglašava i kako organizacija ovakvog skupa predstavlja “potvrdu ugleda Srbije, koja ima brzorastuću ekonomiju i netko je s kime svi žele surađivati”, istaknuvši da će na skupu u Beogradu biti “čak 44 ministra vanjskih poslova iz zemalja diljem svijeta”.