PROMJENE VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU OD 12.-18. LIPNJA 2017. G.

Prošli tjedan na Bliskom istoku, po prvi put nakon dugo vremena sirijski je sukob u drugi plan potisnula saudijsko-katarska kriza, koja prijeti dalekosežnim regionalnim posljedicama.

Međutim, nakon početne faze novonastale krize (formalno je započela 5. lipnja, prekidom diplomatskih odnosa između Rijada i Dohe), primjetno je blago smirivanje stanja iako je čitav problem još jako daleko od svog završetka. Tako je saudijski ministar vanjskih poslova A. al-Jubeir 13. lipnja u Washingtonu izjavio, kako je Kraljevstvo spremno Kataru isporučiti medicinsku i pomoć u osnovnim potrepštinama, ukoliko to bude nužno, pričemu je dodao, kako se ne radi o blokadi Katara već bojkotu te zemlje i da su katarske morske i zračne luke otvorene. Zabrana se, kaže on dalje, odnosi jedino na prelete katarskih civilnih zrakoplova kroz saudijski zračni prostor.

Istodobno, saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je kako države regije „traže od Katara prestanak potpore terorističkim organizcijama i miješanje u unutarnje stvari drugih država“. 16.6. spomenuti ministar Al-Jubeir je izjavio kako države Zaljeva (Saudijska Arbija, Bahrein i UAE, bez Kuvajta i Omana ako gledamo članice Vijeća za suradnju zemalja Zaljeva, op. GN.) i Egipat pripremaju spisak zahtjeva koje Katar mora ispuniti kao preduvjet za normalizaciju odnosa.

13.6. Rijad i Abu Dhabi dozvolile su zrakoplovnim tvrtkama drugih zemalja prelete njihovih zračnih porostora radi dolaska u Katar i obratno.

Banke UAE su prekinule svoje aktivnosti u katarskoj trgovini, što je naglo usporilo financijski sustav Katara. 18.6 Abu Dhabi je predložio državama Zapada osnivanje instrumenta nadzora katarskih aktivnosti, kako bi ga se primoralo na završetak potpore teroristima. Podsjećamo, za UAE i Egipat osnovni problem je katarsko financiranje „Muslimanske braće“, panislamskog radikalnog pokreta zabranjenog u Egiptu, a koji za UAE i službeno predstavlja državnu ugrozu na jednakoj razini onoj s Iranom.



Privremena libijska vlada u Tobruku, na krajnjem sjeveroistoku zemlje (uživa potporu Egipta, UAE i Rusije), donjela je odluku o zabrani izvoza libijske nafte tvrtkama u vlasništvu Katara, koji pomaže terorističke organizacije i pokret „Muslimanska braća“ čije oružane grupe djeluju na libijskom teritoriju.

Sve spomenute mjere itekako negativno utječu na Katar. U državi se osjeti nedostatak gotovinskih sredstava. Međutim pojedine Zapadne banke nastavljaju svoju aktivnost u toj zemlji u punom obujmu kao i ranije, bojeći se izgubiti višemilijardske ugovore. Ali treba napomenuti kako su ostale Zapadne banke zaustavile međubankovne transakcije i kreditiranja u Kataru i trenutačno podržavaju jedino već postojeći biznis. Zbog svega toga, katarska valuta rial je 14.6. dosegnula svoj minimum u odnosu na dolar još od 1998. godine, dok je dioničko tržište palo za 9%. Istodobno, Katar je počeo uvoziti robe i teret pomorskim putom iz Omana, umjesto UAE.

15.6. katarski ministar obrane u Washingtonu je razgovarao sa svojim američkim kolegom J. Mattisom o stanju sigurnosti, akcijama protiv „IS“ i nužnosti relaksacije odnosa između te zemlje i pojedinih arapskih država. Dvojica ministara potpisala su pismo sporazuma o isporuci 36 američkih zrakoplova F-15QA Kataru za iznos od 12 milijardi dolara, a dogovoreno je i izvođenje zajedničkih američko-katarskih pomorskih vježbi.

O zaoštrenim odnosima između Saudijske Arabije i Katara, 13.6. razgovarali su ruski predsjednik V. Putin, saudijski kralj Salman i princ Abu Dhabija M. al-Nahayan. Britanski ministar vanjskih poslova B. Johnson istog je dana pozvao katarske arapske susjede na popuštanje diplomatske i gospodarske blokade Katara. Tog dana se oglasio i irački premijer al-Abadi, kazavši, kako se iračka vlada protivi blokadi Katara.

Najotovreniju potporu Kataru pruža Turska, čiji je predsjednik R.T. Erdogan 13.6. izjavio kako ta zemlja „zajedno s Turskom daje najveći doprinos borbi protiv terorizma“, a izolaciju Katara je nazvao „neljudskom i protivnom islamskim vrijednostima“.

17.6. Rijad je objavio kako Saudijska Arabija „ne može dozvoliti Turskoj otvaranje njezinih vojnih baza na svom teritoriju“ i da Kraljevstvo za tim nema potrebu.

Dana 14.6. američki državni tajnik R. Tillerson izjavio je kako američku administraciju zabrinjava zbližavanje Ankare i Moskve. Pritom je naglasio kako su „odnosi s Turskom neobično važni za SAD. Oni su također važni za NATO, za Europu“.

Istodobno, u američko-turskim odnosima pojavio se novi element napetosti. Američka pravosudna tijela izdala su uhitbene naloge za 12 tjelohranitelja predsjednika Erdogana koji su sudjelovali u tučnjavi između pristalica turskog predsjednika i prokurdskih aktivista, u vrijeme Erdoganovog posjeta Washingtonu 17. svibnja, što je izazvalo burnu negativnu reakciju od strane turskog čelnika. S druge strane, državni tajnik R. Tillerson je kazao kako američko pravosuđe odašilje jasan signal o tome, da SAD ne trpi one koji koriste zastrašivanje i nasilje za ukidanje slobode govora i zakonitog izražavanja svojih političkih stavova.

Turska je završila izgradnju 700 kilometara zida duž granice sa Sirijom, izjavilo je tursko Ministarstvo obrane, kao mjeru za sprječavanje ulaska u zemlju terorista iz „IS“ i Radničke stranke Kurdistana. Identičan zid Turska će izgraditi i na svojoj granici s Irakom.

Sirija:

Sirijska Arapska Vojska prošlog tjedna nastavila je napade na postrojbe „Islamske države“ i druge t.o. uz pomoć svojih i ruskih zračnih snaga, kao i saveznika na terenu.

Poglavito su snažni njihovi napadi u ragiji Rakka, na sjevero-istoku zemlje, i južno od rijeke Eufrat s njezine zapadne strane, gdje je oslobođen velik teritorij i veliki broj naselja. Na pojedinim područjima primjećeni su i slabiji sukobi s proameričkim snagama SDF, čiju oksnicu čine sirijski Kurdi. Upravo SDF, uz potporu zračnih snaga koalicije na čelu sa SAD-om, prošli tjedan je vodio snažne borbe za istjerivanje džihadista iz grada Rakke.Priopćeno je kako zapovjedništvo SDF-a jača snagu svojih postrojbi pripremajući se za borbu protiv „IS“ ali i sirijske vojske.

Kako se ISIL-ove snage sve brže povlače iz Rakke, tako jača i njihov pritisak na sirijsku vojsku sjeverno od Palmire. Tamo su vladine snage prošli tjedan odbile pokušaj terorista za vraćanje nadzora nad izgubljenim naftnim i plinskim nalazištima 40 km sjeverno od Palmire, a sirijska vojska uspjela je očistiti i naselje Al-Budah, u regiji Homs.

Sirijsko vojno zapovjedništvo nastavilo je jačati svoje snage na južnom dijelu sirijsko-iračke granice. Pritom treba naglasiti da su se borbe protiv terorista vodile i u regijama Allepo, Hama, Deir ez-Zour i Damask.

17.6 sirijsko vojno zapovjedništvo objavilo je o zaustavljanju bojevih djelovanja u južnom gradu Deraa na 48 sati, s ciljem potpore „naporima za primirje“. Američki State Department pozdravio je tu odluku.

Amerikanci jačaju svoju vojnu nazočnost u Siriji. SAD je razmjestio svoje mobilne raketne sustave HIMARS iz Jordana u bazu At-Tanf u Siriji, na tromeđi dviju država s Irakom. Taj sustav, ovisno o tipu naoružanja koje koristi, može uništavati ciljeve na udaljenosti od 60 do 300 kilometara. Rusija je izjavila kako u zoni razmještaja tih američkih raketnih sustava više praktički nema postrojbi „Islamske države“.

Rusko Ministarstvo obrane priopćilo je o uspjesima ruskih zračnih snaga od kraja svibnja i početka lipnja. Tko su 28.5. ruski zrakoplovi Su-34 i Su-35 izvršili napad na stožer terorista, kojom prilikom je likvidirano nekoliko njihovih visokorangiranih zapovjednika, 30-ak zapovjednika srednje razine  i oko 300 boraca. Među ubijenima se možda nalazi i čelnik „IS“ A.B. al-Bagdadi. Tijekom zračnih napada 6. i 8. lipnja, likvidirana su dva važna terenska zapovjednika, oko 180 boraca i uništana velika količina različitog oružja i tehnike, kao i 4 zapovjedna punkta i skladište oružja i streljiva.

Postrojbe radikalne sirijske oporbe, uz potporu turske vojske napadaju položaje sirijskih Kurda u zoni Afrin, na sjeveru regije Aleppo, u blizini granice s Turskom.

16.6. turski predsjednik Erdogan pozvao je SAD i Saudijsku Arabiju na priključenje pregovorima o riješenju sirijskog sukoba, koji se održavaju u kazahstanskom glavnom gradu Astani, naglasivši, kako „riješiti krizu u Siriji i Iraku nije moguće bez sudjelovanja Irana“.

Aktivnosti Rusije i SAD-a po pitanju Sirije „odvijaju se pozitivno, ali je još rano izvoditi zaključke hoće li one dati rezultate“, kazao je američki državni tajnik R. Tillerson.

Egipat:

Egipatski parlament je 14. lipnja odobrio predaju dvaju spornih otoka Tiran i Sanafir, u Crvenom moru – Saudijskoj Arabiji. Zastupnici su ratificirali sporazum Kaira i Rijada o demarkacijskoj liniji između dviju zemalja, potpisanog 2016. godine. Saudijska strana ratificirala ga je već ranije, ubrzo nakon njegovog potpisivanja.

 

Original možete pronaći na geopolitika.news

Facebook Comments

Loading...
DIJELI