Promjene vojno-političkih elemenata na Bliskom istoku od 3.-9. lipnja 2017. godine

U prošlom tjednu u regiji je pozornost i dalje najviše privlačila katarska kriza, a onda i „vječne“ teme, poput Sirije, Iraka, Libije.

Katarska kriza:

Rok za katarski odgovor na ultimatum „arapskog kvarteta“ (Saudijske Arabije, UAE, Bahreina i Egipta) istekao je 5. srpnja. Podsjećamo, prihvaćanje u njemu sročenih 13 zahtjeva bio je preduvjet za normalizaciju međusobnih odnosa. Međutim, Doha ih je odbacila sve do jednoga, smatrajući ih nerealnim i neprovedivim, a ministar vanjskih poslova te zemlje M. Al-Thani je izjavio kako „Katar nastavlja pozivati na dijalog“ i da je Doha spremna za sudjelovanje u pregovorima „uz uvjet uvažavanja našeg suvereniteta“. Ministar je kazao kako vodeća uloga u provedbi blokade njegove zemlje leži na Saudijskoj Arabiji i UAE. Mediji su objavili, kako je Katar u svom odgovoru predložio arapskim susjedima smanjenje (a nikako ne prekid, kako je to od njih traženo) razine svojih diplomatskih odnosa s Iranom i isključio mogućnost zatvaranja turske vojne baze na svom teritoriju, pozivajući se na statut organizacije Vijeća za suradnju zemalja Zaljeva koji ne zabranjuje suradnju takvog oblika s drugim državama. Na zahtjeve za ukidanje televizije „Al-Jazeera“, katarska vlada je predložila simetričan odgovor – prestanak emitiranja i drugih arapskih televizija, poput „Al-Arabia“ i „Al-Hadas“, čije se središnjice nalaze u Abu Dhabiju (UAE).

Prošli tjedan u Kairu je održan sastanak čelnika obavještajnih službi „arapskog kvarteta“ na temu katarske krize, uoči sastanka ministara vanjskih poslova tih država 5. srpnja, održanog također u egipatskoj prijestolnici. Objavljeno je kako „Katar mora odustati od potpore, između ostalog financijske, ekstremističkim organizacijama i prestati se miješati u unutarnje stvari drugih zemalja“. Ministri su izrazili žaljenje zbog negativnog odgovora Dohe na njihove zahtjeve ali još nisu razmatrali pooštravanje sankcija, a što su ostavili za slijedeće konzultacije. Pritom su optužili Katar za miniranje diplomatskog riješenja krize i posredničke uloge koju je u tom smislu imao Kuvajt. Sve to, smatraju šefovi diplomacije četiriju arapskih zemalja, samo potvrđuje vezu Dohe s terorističkim organizacijama. Također je kazano kako Katar predstavlja nedjeljiv dio regije Perzijskog zaljeva i arapskog svijeta u cjelini.

4. srpnja Vijeće sigurnosti UN-a odbilo je raspravu o bojkotu Katara, koju je predložio Egipat.



Egipat je 7. srpnja zabranio uplovljavanje katarskih brodova u luke u zoni Sueskog kanala. Kairo, međutim, sukladno međunarodnom pravu nema pravo zabraniti prolaz katarskim brodovima kroz Sueski kanal.

Turska ne odustaje od svojih sporazuma s Katarom, izjavio je predsjednik R.T. Erdogan, dok je saudijski ministar vanjskih poslova A. Al-Jubeir izjavio, kako se četiri arapske zemlje nadaju da će Turska nastaviti svoj neutralni smjer po pitanju sukoba s Katarom.

Sirija:

9. srpnja, u 12:00 sati po sirijskom vremenu, na snagu je stupio prekid vatre u zonama deeskalacije na jugo-zapadu zemlje, u regijama Al-Quneitra, Deraa i Al-Suweida, sukladno postignutom sporazumu. Sigurnost će osiguravati ruska vojna policija, u koordinaciji sa SAD-om i Jordanom. Američka vojska preuzela je obvezu nadzora prekida vatre od strane oporbenih snaga u tom dijelu Sirije. U memorandumu je jasno potvrđena ruska, američka i jordanska privrženost teritorijalnoj cjelovitosti Sirije. Američki državni tajnik R. Tillerson je izjavio kako će detaljna razrada svih pitanja novog sporazuma trajati tjedan dana.

Ovom treba nadodati, kako je zapovjedništvo sirijske vojske 3. srpnja objavilo svoj prekid vatre u spomenutim regijama, u trajanju do 8. srpnja.

Ruski predsjednik V. Putin izjavio je 8. srpnja kako dogovori oko zona deeskalacije predstavljaju napredak, zahvaljujući, između ostalog, suradnji s američkim predsjednikom D. Trumpom. Pritom je, kazao je Putin, najvažnije osigurati u konačnici teritorijalnu cjelovitost Sirije, a da zone deeskalacije budu teritoriji koji bi mogli međusobno ali i surađivati sa službenim Damaskom. Pritom je kazao kako je američka pozicija po Siriji postala „više pragmatična“, kao i to, da sudbina predsjednika B. Asada ovisi o volji sirijskog naroda, a ne želja američke administracije.

Washington dogovor o uspostavi zona deeskalacije na jugo-zapadu Sirije (zona uz Golansku visoravan i granicu s Izraelom i Jordanom) smatra važnim korakom za riješenje sirijskog sukoba. Pritom se nada kako će B. Asad poštivati primirje uz ruski utjecaj. State Department pritom ne isključuje mogućnost da terorističke organizacije pod nadzorom „Al-Qaide“ ili „Islamske države“ pokušaju narušiti sporazum o zonama deeskalacije na jugu Sirije. R. Tillerson je kazao kako su D. Trump i V. Putin tijekom susreta u Hamburgu 7. srpnja ukazali na nužnost rasprave o budućem sirijskom vodstvu. „SAD ne vidi nikakve duge političke karijere za Asada i njegovu obitelj u Siriji, a u protivnom međunarodna zajednica neće priznati državu pod njegovim vodstvom“, kazao je Tillerson.

Sirijska vlada je 9. srpnja izjavila kako će pozdraviti bilo koji oblik primirja koji će dovesti do normalizacije stanja u zemlji.

Izraelski premijer B. Netanjahu je 9. srpnja kazao kako Izrael računa da će SAD i Rusija prihvatiti njihove zahtjeve o nedopustivosti učvršćenja iranskih snaga u organizaciji zona deeskalacije na jugo-zapadu Sirije.

Na susretu s turskim predsjednikom R.T. Erdoganom 8.7. u Hamburgu, ruski čelnik Putin je izjavio kako je u riješenju sirijskog sukoba i borbi protiv terorizma u Siriji postignut ozbiljan napredak, između ostalog, zahvaljujući i naporima turskog vodstva.

Što se tiče vojnih akcija u Siriji, prošlog tjedna sirijska vojska i njezini saveznici na terenu nastavili su akcije protiv terorističkih i ekstremističkih organizacija, a najveće uspjehe ostvarili su u regijama Hama i Homs. Bojeve akcije izvodili su i u regijama Rakka, Damask i Deir ez-Zour.

Ruski strateški zrakoplovi Tu-95MS su 5. srpnja izveli napade krilatim raketama X-101 po ciljevima „Islamske države“ u regijama Hama i Homs, uništivši tri velika skladišta oružja.

Većinski kurdske snage unutar postrojbi SDF (Sirijske demokratske snage), uz snažnu potporu zrakoplova koalicije na čelu sa SAD-om, nastavile su borbe za ovladavanje gradom Rakkom i uspjele su se probiti u stari dio grada.

Libija:

Zapovjednik Libijske nacionalne vojske feldmaršal Kh. Haftar je 5. srpnja objavio vijest o potpunom oslobođenju od terorista drugog po veličini libijskog grada Bengazija. U tom su se gradu, poznatom po početku libijskog „arapskog proljeća“ kojim je svrgnut predsjednik M. Gaddafi, od 2014. g. utaborili pripadnici „Islamske države“ i snaga odanih „Al-Qaidi“, s kojima su permanentne borbe vodile upravo snage generala Haftara, koje već duže vrijeme podupiru Egipat, UAE, Rusija i Francuska, nasuprot vladi u Tripoliju, vojnički slabijoj i neučinkovitijoj, koju formalno podupire međunarodna zajednica i UN, a najviše Italija. Nakon oslobođenja Bengazija, Haftarova LNV se sprema za čišćenje grada Derne – glavnog uporišta libijskih džihadista, smještenog na samoj granici s Egiptom, čiji su pripadnici, prema informacijama Kaira, odgovorni za niz terorističkih napada na egipatske crkve i pripadnike koptske kršćanske manjine.

Turska:

Turska ne planira napustiti NATO savez, neovisno o pogoršanju odnosa s nizom Zapadnih zemalja, izjavio je 5. srpnja predsjednik Erdogan. NATO je uvjek bio korektniji i pošteniji u odnosu prema Turskoj negoli Europska unija, kazao je turski vođa. Berlin, koji odbija Ankari izručiti osumnjičene osobe za pokušaj vojnog udara 2016. godine, neposredno podupire terorizam, izjavio je Erdogan.

Nakon susreta s turskim predsjednikom, održanom 8. srpnja u Hamburgu, njemačka kancelarka A. Merkel je izjavila kako su pregovori s turskim vođom ukazali na duboka razmimoilaženja između Berlina i Ankare.

Irak:

Glavni zapovjednik iračkih oružanih snaga, premijer H. al-Abadi čestitao je 9. srpnja iračkim građanima oslobođenje grada Mosula od terorista „Islamske države“. Istog dana premijer Al-Abadi je stigao u Mosul i čestitao iračkim vojnicima pobjedu nad terorističkom organizacijom „Islamska država“ u njezinom glavnom iračkom uporištu.

 

Original možete pronaći na geopolitika.news

Facebook Comments

Loading...
DIJELI