Putin ograničio aktivnosti veleposlanstava “neprijateljskih država”

Foto: Profimedia

Nedavna odluka američkog predsjednika Joe Bidena o protjerivanju 10 ruskih diplomata iz SAD-a zbog navodnih ruskih miješanja u unutarnje stvari te zemlje i hakerskih napada od strane Moskve, nakon čega je na slične mjere pozvao i američke saveznike u svijetu, sve više uzima danak.

Naime, veliki broj članica „istočnog krila“ EU, kao i Velika Britanija, brzo su poslušale direktivu iz Washingtona i odlučile protjerati po nekoliko ruskih diplomata svaka. Međutim, stvar je dodatno zakomplicirala Češka, protjeravši čak 18 ruskih diplomata uz optužbe o ruskom organiziranju eksplozije u skladištu oružja u toj zemlji 2014. godine.

Svima je, naravno, bilo jasno da će Moskva na ove poteze odgovoriti. Međutim, osim u slučaju SAD-a, gdje je odgovorila recipročno i sukladno neformalnim diplomatskim pravilima u takvim slučajevima protjeravši jednaki broj američkih diplomata, Rusija je u odnosu na druge zemlje odgovorila asimetrično tj. odlučila se na protjerivanje većeg broja njihovih diplomata nego što su one protjerale ruskih. To je jasan signal kojim im Moskva poručuje tko je u ovom diplomatskom ratu jači igrač, ali i odašilje poruku da je Rusija spremna i na dodatne mjere ukoliko se njihovi potezi ovakvoga i sličnog tipa prema Rusiji nastave i dalje.

Ti su potezi, posve vjerojatno, u rasponu od onih koji se tiču međusobnih gospodarskih odnosa i ograničenja za strane investitore, pa sve do mogućeg potpunog prekida diplomatskih odnosa. Je su li istočne članice EU na to spremne, poglavito u kontekstu da njihove poteze prema Rusiji za sada ne slijede i zemlje sa „zapadnog krila“ EU neovisno o zaoštrenoj političkoj retorici još nije jasno, ali je za pretpostaviti kako to ipak ne žele. Mnoge od njih, prije svega ta ista Češka, ima snažne gospodarske interese i investicije u Rusiji, a osim toga u energetskom su smislu više-manje potpuno ovisne o Rusiji, s izuzetkom Poljske koja je to isto ali u manjem obujmu zbog američkog ukapljenog plina kojeg je u međuvremenu počela uvoziti (naravno, pretpostavljamo po puno višim cijenama od ruskog s obzirom da se ti podaci s poljske strane ne žele javno obznanjivati).

Međutim, najnovija vijest koja je stigla iz Moskve potvrđuje kako Rusija još više zaoštrava svoj protuodgovor u pokrenutom diplomatskom ratu sa strane Zapada, i da u njemu jasno razlučuje po Rusiju „neprijateljske države“ prema kojima se uvode novi standardi ponašanja. Evo o čemu se radi:



Putin potpisao uredbu

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 23. travnja uredbu “O primjeni mjera utjecaja (protudjelovanja) na neprijateljske akcije stranih država”.

Dokument je objavljen na službenoj web stranici šefa države. Ovim se zakonodavnim aktom nameću određena ograničenja na aktivnosti diplomatskih misija onih zemalja “čiji su postuci prepoznati kao neprijateljski”. Popis takvih zemalja trebala bi odrediti vlada.

Konkretno, takva diplomatska predstavništva sada će se morati suočiti s poteškoćama prilikom sklapanja ugovora o radu s pojedincima na teritoriju Ruske Federacije. Ugovori sklopljeni prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe s pojedincima, čiji broj nadvisuje broj koji je utvrdila vlada Ruske Federacije, podliježu raskidu.

Uredba stupa na snagu danom službenog objavljivanja.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov komentirao je Putinovu uredbu, kazavši kako se mora imati na umu da je njezina pojava izravna posljedica diplomatskog skandala koji je uslijedio nakon optužbi Češke protiv Rusije.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI